U posljednjih četiri-pet godina u svijetu znatno raste broj estetskih zahvata. Pokazalo je to i nedavno objavljeno istraživanje Međunarodnoga društva estetske plastične kirurgije (ISAPS), na koje se pozvao i projekt »Obitelj i mediji«. Samo je tijekom 2023. broj estetskih zahvata u svijetu u odnosu na godinu ranije porastao za šesnaest milijuna.
»Većina takvih zahvata vođena je željom za poboljšanjem svoje vanjštine – da se izgleda bolje, bude privlačniji, mršaviji… Ta želja sama po sebi nije loša. No pravo je pitanje u kojoj su mjeri takve želje došle od nekoga pojedinca, a u kojoj su mjeri na njih utjecali neki vanjski faktori – ono što bismo mogli nazvati ‘ispiranjem mozga’. I tko u tom ‘ispiranju’ predvodi? Odgovor je – društvene mreže«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«.
»Prekomjerno korištenje društvenim mrežama dovelo je do drastičnih promjena u poimanju ljepote. Njoj je oduzeto izvorno značenje i ona je reducirana samo na vanjštinu. Čim danas spomenemo ljepotu, prve asocijacije moraju biti ‘selfiji’ na Instagramu, kratki videozapisi koji pojašnjavaju kako retuširati svoje fotografije, upute za šminkanje i aplikacije koje digitalno usavršavaju tijela i lica prema ‘standardima’ društvenih mreža. Ali to nije ljepota. Ona je nešto posve drugačije. To znamo i bez posezanja za filozofskim argumentima iz grčko-rimskih klasika. Ljepota je ideja harmonije, punine i proporcije, ona je odraz unutarnje ravnoteže i integriteta koji nadilaze fizički izgled. A društvene mreže u cijelosti su izokrenule koncept ljepote«, napominju iz »Obitelj i medija« i dodaju: »Glad za time da budemo lijepi u internetskom prostoru izbrisala je autentičnost, različitost i jedinstvenost. Nametnuto je uvjerenje prema kojem ono što nije savršeno – ili barem usavršeno nekakvim filtrom – treba ostati skriveno«.
16 milijuna estetskih zahvata više
