Nametnuta je logika da će se fotografiranjem i snimanjem brojnih videozapisa neki trenutci bolje pamtiti, napominju iz »Obitelji i medija«, no čak i psiholozi upozoravaju da se s mobitelima događa suprotno. Pridavanjem pozornosti na »okidanje« fotografije pridaje se manje pozornosti iskustvu koje se upravo događa.
»Prekomjerna zabrinutost oko dijeljenja fotografija i videa na društvenim mrežama – uključujući i one koji su od nas udaljeni fizički – može nas dovesti do toga da ne možemo u punini iskusiti stvarnost s onima koji su pokraj nas. To je paradoks, no svejedno to se može dogoditi«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Podsjetili su i na talijanskoga psihijatra Paola Crepeta koji je u novinama »La Stampa« iznio nekoliko upozorenja vezano uz upotrebu društvenih mreža, osobito u kontekstu brisanja granica između onoga što može biti javno i onoga što bi trebalo ostati u sferi privatnoga. »Šokiran sam idejom da osobni život više ne postoji, on je rastrgan zbog kanibalizma društvenih mreža«, zapisao je talijanski psihijatar Crepet. Upozorio je i na rastući problem izloženosti šokirajućim i emotivno opterećujućim sadržajima, što pak na duge staze vodi otupljivanju.
Talijanski psihijatar Crepet napominje da društvene mreže nisu samo platforme koje se rabe za različite oblike komuniciranja, nego i alati koji čovjeka kontroliraju i oblikuju njegove poglede na stvarnost. »Više ne postoje obiteljski albumi, nego samo filmske ‘trake’. I kada ih pokažemo svima, što je od toga ostalo? Ovo stoljeće mrvi naše živote.«
Rješenje složenoga problema ipak, kako napominju iz »Obitelji i medija«, nije u bijegu s društvenih mreža, ili povratku na neke pradavne tehnologije, kao što su starinski fotoaparati. Ključ je u razboritoj upotrebi, u uključivanju zdrava razuma prilikom svakoga susreta s pametnom tehnologijom.
Oko 7,3 milijarde pametnih telefona
