ALERGIJE NA HRANU U DJECE Ponekad i »mrvica« može jako naštetiti

Foto: Shutterstock
Karmen Mićanović, prvostupnica sestrinstva, Dječja bolnica Srebrnjak

Alergija na hranu ili nutritivna alergija patološka je reakcija na neškodljivi sastojak hrane. Svako dijete može razviti alergiju na hranu, međutim češća je u djece koja imaju genetsku predispoziciju. Istraživanja pokazuju da dijete čiji je jedan roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruku mogućnost pojave alergije, a ako oba roditelja imaju alergiju, vjerojatnost razvoja alergije se učetverostručuje.

Najčešći su uzroci nutritivne alergije u djece proteini iz kravljega mlijeka i jaja. Kako dijete raste, dozrijeva i njegov imunološki sustav, tako da se s odrastanjem alergije mogu smanjiti ili potpuno prestati.

Dojenje sprječava alergije
Radi sprječavanja ili smanjenja intenziteta alergija Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje djeteta što duže ili barem do godinu dana jer majčino mlijeko sadrži antitijela koja jačaju imunitet u djece.

Alergiju može uzrokovati konzumiranje bilo koje namirnice, no najčešće je to kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica (gluten), kikiriki, orašasto voće (lješnjak, badem, orah), riba i morski plodovi. Izbjegavanjem konzumiranja namirnice za koju se zna da je alergen može se izbjeći pojava alergije. No čest problem su skriveni alergeni koji se nalaze u drugoj hrani na koju osoba nije alergična.

Tako se npr. kravlje mlijeko može nalaziti u kobasicama, ili ulje kikirikija u biljnim uljima i slično. Dijagnoza nutritivne alergije postavlja se alergološkim testovima te krvnim pretragama (RAST) kojima se određuje količina specifičnih antitijela na određeni alergen u krvi. To je vrlo pouzdana pretraga kojom se određuje je li alergija slaboga, srednjega ili ekstremno visokoga stupnja.

Radi sprječavanja ili smanjenja intenziteta alergija Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje djeteta što duže ili barem do godinu dana jer majčino mlijeko sadrži antitijela koja jačaju imunitet u djece. No neka djeca koja su isključivo dojena mogu razviti alergiju (oko 0,5 %) jer majčino mlijeko može sadržavati tragove alergena hrane (mlijeko, jaje, kikiriki). Kad se testiranjem i dodatnim pretragama otkrije uzrok alergija, važno je pridržavati se određenih preporuka.

Čitati deklaracije

Osim terapije lijekovima koje na osnovi simptoma propisuje liječnik, u suzbijanju alergije najvažnije je eliminirati hranu koja uzrokuje alergiju. Osim toga, najbolje je hranu pripremati kod kuće kako biste bili sigurni da nema boja, aditiva, konzervansa i skrivenih alergena. Kad se dijagnosticira određena alergija, pogotovo na mlijeko i jaja, važno je nadomjestiti hranjive tvari i proteine koji su nastali eliminacijom tih namirnica.

Na prehrambenim proizvodima treba obvezno čitati deklaracije i obratiti pozornost na sadržaj mogućih alergena. Kod alergije na hranu nužna je disciplina u prehrani jer i »mrvica« hrane na koju je dijete alergično može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice.

IZVORGlas Koncila br. 3/2017.
Prethodni članakGlas Koncila br. 4/2017
Sljedeći članakPSIHOTERAPEUT I SVEĆENIK DR. JOSIP BOŠNJAKOVIĆ: Zakon o psihoterapiji mogao bi smanjiti »sramotu« zbog odlaska psihologu