BUGARSKO-GRČKA DRAMA »SLAVA« U raljama korupcije

»Slava« (Slava/Glory); drama; redatelji: Kristina Grozeva i Petar Valchanov; glume: Stefan Denolyubov, Margita Gosheva

Bugarsko-grčka drama »Slava« drugi je cjelovečernji igrani film redateljsko-scenarističkoga i bračnoga para Kristine Grozeve i Petra Valchanova. Ovjenčan je s više od 30 nagrada na festivalima, najviše za najbolji film, među kojima i međunarodnih udruga filmskih kritičara »Fipresci« i »Fedeora«, za najbolje glumce – Stefan Denolyubov i Margita Gosheva – te za scenarij i fotografiju.

Riječ je o poštenom radniku na održavanju željezničke pruge, siromašnom čovjeku s govornom manom Canku Petrovu (Denolyubov) koji pronalazi hrpu novčanica, velik i vrijedan iznos. To je prijavio policiji i predao novac…

Kao i u svojem prvom filmu »Lekcija« – koji je isto osvojio mnogo nagrada, bio prikazan u Hrvatskoj, te bio finalist za LUX nagradu, prigodom čega je redateljica gostovala u Zagrebu – autori se u scenariju bave društveno-političkom i socijalnom problematikom, odnosom običnoga poštenoga čovjeka zarobljenoga u raljama korupcije, birokracije, lažnoga, ali isforsiranoga sjaja PR stručnjaka i medija, njihova neljudskoga odnosa prema siromašnima, te novca koji jedni zgrću, a drugi nemaju dovoljno za život. Film je uglavnom snimljen kamerom iz ruke, gluma je odlična, što uz dobru montažu i redateljski pristup čini dramu vrlo dinamičnom i uvjerljivom.

Riječ je o poštenom radniku na održavanju željezničke pruge, siromašnom čovjeku s govornom manom Canku Petrovu (Denolyubov) koji pronalazi hrpu novčanica, velik i vrijedan iznos. To je prijavio policiji i predao novac, a stručnjakinja za PR Ministarstva prometa Julia Staykova (Gosheva), i sama umiješana u korupcijske probleme i s velikom željom da se istakne, koristi se nagrađivanjem Canka novim satom kako bi skrenula pozornost s pravih problema korupcije i zlouporabe. No ona i u privatnom životu ne igra pošteno i sve shvaća olako. Pri svemu tome zbunjenomu Canku uzimaju i gube njegov sat marke »Slava«, koji mu je draga uspomena od otca. To ga potiče na potragu i obranu vlastita dostojanstva…

IZVORGlas Koncila br. 41/2017.
Prethodni članakPISAC I PRIRODOSLOVAC FRA MARIJAN BLAŽIĆ Prva hrvatska žrtva kritike evolucionizma
Sljedeći članakGlas Koncila br. 42/2017.