Uz Dan planeta Zemlje pod geslom »Naša snaga, naš planet«

Dan planeta Zemlje (22. travnja) ove godine slavi 55. rođendan, s temom »Naša snaga, naš planet«. Organizatori žele potaknuti sve zemlje svijeta na utrostručivanje globalne proizvodnje čiste električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine. I dok svijetom odjekuju ratni bubnjevi, što onih oružanih, što trgovinskih sukoba, 22. travnja milijuni će umjesto borbe za novac, slavu i moć ipak odabrati drugo bojno polje: uhvatit će se u koštac s tonama otpada i okolišnim onečišćenjem, a neki će odlučiti objaviti rat i svojim za okoliš štetnim svakodnevnim navikama.

Ove godine Dan planeta Zemlje pada baš nakon Uskrsa, tako da ta manifestacija vjernicima koji su kroz korizmu produbljivali svoj odnos sa Stvoriteljem i sa stvorenim svijetom te propitkivali na koji način u osobnom životu svjedoče svoj poziv čuvara Božjega djela stvaranja može biti dodatan poticaj za promjenu životnoga stila. Jer za jedan se dan ne može počistiti sav otpad koji se gomilao 364 dana kroz godinu. Zato bi bilo razumno i poželjno barem koliko je moguće smanjiti njegov nastanak, a ono što se ne može izbjeći, barem odvojeno odložiti i reciklirati.

U koš s hranom

U Hrvatskoj svaki čovjek »proizvede« 400 kilograma otpada godišnje, to jest svaki dan baca trećinu pripremljene hrane, a jednokratnu plastiku upotrebljava samo nekoliko minuta, nakon čega ona postaje otpad…

Kako ove godine poručuju organizatori, Dan planeta Zemlje prilika je da svatko istraži pametne energetske izbore za svoju obitelj i zagovara brži razvoj obnovljivih izvora energije u svojoj zajednici, počevši od lokalne razine vlasti. A početi se može već i štednjom – gašenjem nepotrebnoga svjetla.

Sunce vapi za upotrebom

U Hrvatskoj je oko 70 posto električne energije proizvedeno iz obnovljivih izvora – no od toga je iz solara proizvedeno jedva 1 posto iako ju Sunce obasjava daleko jače nego neke druge zemlje, koje njegovu besplatnu energiju upotrebljavaju puno više… Neki su tako već prilično blizu postizanja postavljenoga cilja ugljične neutralnosti – primjerice Island dobiva 99,99 posto električne energije iz obnovljivih izvora i do 2040. godine želi postati ugljično neutralna zemlja, a zaprjeka koju još treba svladati da bi postigao taj cilj emisije su iz cestovnoga prometa i ribarske industrije.

Urugvaj je transformirao svoj energetski sektor tako da je zamijenio ovisnost o uvozu nafte proizvodnjom čak 98

posto električne energije iz obnovljivih izvora. Kenija postaje afrički lider i gotovo pola svoje električne energije proizvodi iz geotermalnih izvora, u Danskoj se više od 50 posto električne energije proizvodi iz vjetroturbina, a trećina svih domova u Australiji koristi se solarnom energijom.

Milijuni novih radnih mjesta

Prijelaz na obnovljive izvore energije ne utječe pozitivno samo na zaustavljanje rasta globalne temperature i s tim povezane klimatske promjene, nego unaprjeđuje kvalitetu života milijuna ljudi diljem svijeta, osiguravajući im dostupnu i jeftinu energiju. Tako već danas postoje potrebna rješenja i tehnologije kako proizvesti čistu, jeftinu i neograničenu energiju za cijeli planet iz obnovljivih izvora poput Sunčeve energije ili energije vjetra i ostalih, što može transformirati živote mnogih. Zadnje desetljeće troškovi proizvodnje solarnih panela drastično su pali, zbog čega su postali ne samo pristupačni, nego često i najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije. Cijene solarnih modula pale su do 93 posto između 2010. i 2020. godine. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ujedno je važna ekonomska šansa jer će na globalnoj razini stvoriti 14 milijuna novih radnih mjesta. Uz to, rezanje emisija stakleničkih plinova pozitivno utječe na ublažavanje zdravstvenih rizika povezanih s klimatskim promjenama, poput toplinskih valova, poplava i širenja egzotičnih zaraznih bolesti.

Potrebna je preobrazba

Svojedobno je prilikom pokretanja akcijske platforme »Laudato si’« papa Franjo upozorio: »Iz Božjih smo ruku primili vrt, ne možemo svojoj djeci ostaviti pustinju.« Upozorio je da imamo veliku odgovornost prema budućim naraštajima jer naša sebičnost, ravnodušnost i neodgovoran način života ugrožavaju njihovu budućnost. Da bi se to promijenilo, potrebna je preobrazba, a kako je rečeno prilikom predstavljanja te platforme, koja je svojevrstan akcijski plan kako oživotvoriti ekološku encikliku »Laudato si’« i pokrenuti preobrazbu društva, početna kritična masa potrebna za pokretanje preobrazbe je samo 3,5 posto jedne zajednice.

Motuproprio »Brat Sunce« – agrosolari za Vatikan

Prigodno, na ljetni solsticij, 21. lipnja 2024. papa Franjo objavio je apostolsko pismo u formi motuproprija »Brat Sunce« kojim je uredio postavljanje agrosolarne elektrane na ekstrateritorijalnoj zoni u vlasništvu Vatikana u Santa Maria in Galeria gdje se nalaze antene Radio-Vatikana. Papa je naglasio potrebu tranzicije prema modelu održivoga razvoja kojim se smanjuju emisije stakleničkih plinova, pri čemu solarna energija ima ključnu ulogu. Postavljanjem agrosolara zemljište se upotrebljava dvojako, za proizvodnju električne energije iz Sunčeva zračenja i za poljoprivrednu proizvodnju. Solarni se paneli postavljaju na povišenu površinu, što omogućuje obradu zemlje koja se nalazi ispod njih, uz minimalno zasjenjivanje i osiguranje rasta biljaka, pružajući istodobno zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta. Fotonaponski sustav proizvodi zelenu energiju s niskom emisijom ugljikova dioksida, a solarne elektrane imaju životni vijek od 25 do 30 godina, nakon čega se mogu potpuno demontirati.
Onečišćenje je minimalno budući da se silicij, koji se rabi u fotonaponskoj tehnologiji, proizvodi od pijeska. Uz to, proizvodnja energije iz Sunčeva zračenja ne utječe na podzemne ili površinske vode i ne proizvodi buku. U »Bratu Suncu« papa Franjo odluku o prihvaćanju solarne energije temelji na pozivu svim ljudima koji je uputio enciklikom »Laudato si’« da se promjenama životnoga stila suprotstave globalnomu zagrijavanju i rasprostranjenoj upotrebi fosilnih goriva. Sveta je Stolica 2022. pristupila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime te želi pridonijeti naporima svih država da ponude, u skladu sa svojim odgovornostima i kapacitetima, prikladan odgovor na izazove koje pred čovječanstvo i naš zajednički dom stavljaju klimatske promjene. Nova bi elektrana trebala ne samo podmiriti energetske potrebe Radio-Vatikana, nego osigurati električnu energiju i Državi Gradu Vatikanu. To je još jedna mjera kojom Država Grad Vatikan vlastitim primjerom pokazuje opredjeljenje za očuvanje zajedničkoga doma.