Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu od 19. do 22. rujna održava se druga europska konferencija »Formacija i prevencija«, na temu »Moć kao služenje«. Konferenciju zajednički organiziraju Hrvatska biskupska konferencija i HKS, uz podršku Kongregacije za kler, Centra za zaštitu djece na Papinskom sveučilištu »Gregoriana«, Vijeća europskih biskupskih konferencija te znanstveno supokroviteljstvo Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Koordinator prve europske konferencije bio je talijanski psihijatar i psihoterapeut dr. sc. Stefano Lassi, koji se rado odazvao zamolbi Glasa Koncila da pojasni čime se i zašto konferencija bavi te da dotakne neke teme, posebno one koje su bliske njegovoj struci. A referenci i iskustva za to sugovornik ima napretek. Dr. Lassi je, među ostalim, profesor na Teološkom fakultetu središnje Italije, član Predsjedničkoga vijeća Nacionalne službe Talijanske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, član tima Biskupijske službe za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, koordinator Regionalne radne skupine za ljudsku formaciju pripravničke godine i za sjemeništa u Toskani (pod sjemeništima se podrazumijevaju bogoslovna, takozvana »velika« sjemeništa). Sugovornik je također dopredsjednik Talijanskoga društva za smetnje u neurološkom razvoju, odgovorni stručnjak Zaklade javne pomoći (PAS) u Firenci te član Upravnoga odbora Zaklade za autizam u Luksemburgu.
DR. LASSI: U Firenci na Teološkom fakultetu središnje Italije održana je prva europska konferencija »Formacija i prevencija« pod radnim naslovom »Usporedba različitih pristupa ljudskoj formaciji i psihološkoj procjeni u sjemeništima: još jedan korak prema zaštiti u Europi«. Održana je uz potporu Kongregacije za kler, Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Talijanske biskupske konferencije, stvorivši prigodu da se pozornost usredotoči na važnost ljudske formacije u početnoj i trajnoj formaciji svećenika te redovnica i redovnika te da se upoznaju različiti znanstveni i praktični pristupi procjeni i sagledavanju profila (»screening«), praćenju i djelovanju u sjemeništima i kućama za formaciju redovničkih zajednica.
Sudjelovalo je više od 300 sudionika iz cijele Europe – rektora sjemeništa, odgojitelja, biskupa, duhovnika, psihologa i psihijatara – koji rade u sjemeništima na području prevencije zloporaba. Na konferenciji, koju je organizirala i uobličila Firentinska nadbiskupija u suradnji sa spomenutim Teološkim fakultetom središnje Italije, Centrom za zaštitu djece i maloljetnika Papinskoga sveučilišta »Gregoriana« te Nadbiskupijskim sjemeništem u Firenzi, izneseni su doprinosi talijanskih i međunarodnih stručnjaka te mnoga svjedočanstva, a održane su i radionice koje se odnose na ljudsku formaciju i prevenciju. No ako je s jedne strane konferencija zacrtala i iznijela na vidjelo potrebu za ljudskom formacijom u procesima svećeničke i redovničke formacije, s druge strane nije bila zanemarena drama koju Crkva proživljava u vezi sa zlom spolnih zloporaba koje su počinili klerici.
Pritom su u prvom planu žrtve. I to ne samo u crkvenom prostoru. U Europi živi 190 milijuna djece, a 18 milijuna ih je doživjelo neki oblik spolne zloporabe, od kojih 90 posto ostaje skriveno. Jedno dijete od njih pet susreće se sa spolnim poticajima na internetu. Konferencija je, prvi put u Europi, iznijela na vidjelo potrebe, konkretne probleme i prigode za stanovništvo koje proživljava veliku transformaciju. Uzimajući u obzir geografske razlike i različite čimbenike u formaciji, nastojalo se utrti put k odgovorima. Još mnogo toga treba učiniti, prije svega upoznati i razumjeti. Potom dolaze pitanja, u iščekivanju da se pronađu i oblikuju odgovori. To su ciljevi povjereni drugoj konferenciji u Zagrebu, pod koordinacijom svećenika dr. sc. Josipa Bošnjakovića.
DR. LASSI: Znamo da se u korijenu najvećega dijela zloporaba nalazi zloporaba moći. To je papa Franjo više puta istaknuo definirajući u motupropriju »Vos estis lux mundi« (Vi ste svjetlost svijeta) pojam ranjivosti (»ranjiva osoba: svaka osoba u stanju nemoći, fizičkoga ili psihičkoga nedostatka ili lišenosti osobne slobode koje joj makar povremeno ograničava sposobnost da se žali, ili općenito da se odupre zloporabi), govoreći o klerikalizmu (»pogrješni način razumijevanja vlasti u Crkvi – općenito snažno prisutan u zajednicama u kojima su registrirani spolna zloporaba, zloporaba moći i zloporaba savjesti«) te pozivajući u svojem Pismu Božjemu narodu da se prepozna da »spolna zloporaba nije prva, nego je prva zloporaba moći i zloporaba savjesti«, tijekom susreta s isusovcima iz Irske. Moć može biti dobra i korisna za opće dobro ako se stavi u službu siromašnih i u službu sviju, u pravednosti i ljubavi. No kad se, kao što se prečesto događa, živi kao povlastica, sebično i prepotentno, moć postaje oruđem pokvarenosti i smrti. Svijest o vlastitoj odgojnoj ulozi kao referentne osobe (vid koji uostalom povezuje i sve koji svojom profesijom u tome pomažu, poput liječnika, psihologa, nastavnika i slično) i opasnosti koje su nužno povezane s položajem moći, njezinim nerazmjerom u odnosu na osobu koja nam se povjerava ili biva povjerena (te time postaje realno ranjivom), bit će jedna od tema kojoj će tijekom konferencije biti pridana posebna pozornost.
DR. LASSI: Iz programa konferencije razabire se hitna potreba da se radi na nekim važnim točkama, poput odbacivanja napasti samoobrane i s njom povezanih pokušaja samosabotaže onih koji su, kao protagonisti ili kao svjedoci, pozvani priznati težinu činjenica koje su se dogodile u Crkvi te aktivno usvojiti, u svim zemljama, a posebno u razvijenijima (npr. Velikoj Britaniji, Irskoj, SAD-u i drugdje), korisne i prokušane instrumente u formaciji i prevenciji. U tu se svrhu nužno nameće konkretna odgojna ponuda koja ima cilj procjenu iskustvenoga područja, na tragu inicijativa zaštite koje su već na djelu u mnogim zemljama, posebno u istočnoj Europi (Hrvatska, Rumunjska itd.). Kao prioritet nameće se stavljanje na raspolaganje, u biskupijama, sredstava i prigoda kako bi se omogućila formacija većega broja osoba, organizirajući konkretno studijske dane i prigode za razmjenu iskustava na mjesnoj i međunarodnoj razini.
DR. LASSI: Fenomen je vrlo složen i potrebne su znanstvene analize i studije kako bi se razlučili uzročni i aktivacijski čimbenici, kao i čimbenici rizika za specifičnu populaciju crkvenih službenika. Svakako, podatci kojima se raspolaže zahvaljujući različitim izvještajima, američkim, kanadskom i njemačkom, navode na to da pozornost treba usredotočiti na neke kontekstualne i osobne rizične elemente (posebno na patologije i rane), a drugi se rizični čimbenici odnose na putove formacije. Konferencija u Zagrebu posebno će se usredotočiti na ove posljednje, kako bismo bili spremni suočiti se s izazovima koje nameće suvremeno društvo. Cilj je potaknuti meritornu raspravu o uvjetima koji olakšavaju zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, kao i skladan i odgovoran razvoj kandidata za svećeništvo i redovnički život.
DR. LASSI: Prije svega žrtve, preživjeli, zahtijevaju poštovanje. Skandal zloporaba iznio je na vidjelo velike nedostatke i mnoge krhkosti na strukturnoj razini. Svakako, integriran i obziran ulazak humanističkih znanosti u odgojne procese na duhovnom polju važan je korak prema većoj iskrenosti i odgovornosti, a to su danas nužni elementi s obzirom na fluidnost društva i na neposredan pristup kanalima komunikacije.
DR. LASSI: Crkva u dokumentu »Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis« (Temeljni dokument o svećeništvu) iz 2016. godine određuje formacijski put i razvojna područja koja su nužna za svećeničke kandidate. Stručnjaci u tome mogu podržati odgojitelje upravo tako da kod kandidata promiču dozrijevanje slobodna i svjesna izbora koji ne će zanemariti područja ljudskoga života, posebno ona najosjetljivija u koja spada afektivni svijet osobe, njezini odnosi i njezina spolnost.
DR. LASSI: Toskanska biskupska konferencija ustanovila je radnu skupinu za ljudsku formaciju u pripravničkoj godini i u sjemeništima, s ciljem da ona pojedinim biskupijama ponudi svoju pomoć. Što se tiče pripravničke godine, njezini su ciljevi uvesti one koji žele ući u sjemenište u duhovni život; provesti temeljnu psihološku procjenu; uvesti u život zajednice i u ljudsko dozrijevanje; ponuditi odgovornima u biskupijama elemente za razlučivanje poziva. Provodi se pomoću programa koji predviđa razdoblja zajedničkoga boravka jedan vikend mjesečno te dva tjedna, jedan za duhovne vježbe, a jedan posvećen radionicama za upoznavanje sebe i interakcije s drugima.
Što se tiče sjemeništa, provode se radionice u kojima se vježba sposobnost introspekcije (promatranja vlastite nutrine, nap. Da. G.), upravljanje emocijama, uporaba društvenih medija, rad u skupini i zaštita maloljetnika.
Uloga je stručnjaka pomoći odgojiteljima u njihovu djelovanju s ciljem da se utvrde eventualna psihološka područja koja bi mogla otežavati izvršavanje svećeničke službe, dakle pridonijeti razvoju ljudskih kvaliteta koje jamče veću osobnu ravnotežu i ravnotežu u odnosima. A opasnost je da kandidati izgube iz vida pozitivnu i poticajnu ulogu humanističkih znanosti te da se usredotoče samo na ulogu procjene, kao da bi se radilo o selekciji ljudskih resursa u nekom poduzeću. To se pak može izbjeći samo posebnom formacijom kako stručnjaka tako i odgojitelja, koja će ih pripraviti za usklađeno djelovanje, pozorno na specifične potrebe kandidata.
DR. LASSI: Definirati zrelost u nekoliko riječi nije moguće. Svakako je riječ o nečem što nadilazi »samo« postizanje i upotpunjavanje intelektualnih i moralnih sposobnosti, potpunoga fizičkoga i/ili psihičkoga razvoja, pravnoga statusa pojedinca koji dođe u punoljetnu dob ili biološkoga stanja u kojem se organizam može razmnožavati. Zrelost ima veze s razvojem određene razine emotivne inteligencije i sposobnosti introspektivne analize, upravljanja emocijama i kontrole poriva, kao i s kompetencijama vezanim uz odnose među osobama i komunikaciju. Zadaća je stručnjaka pružati podršku u intelektualnoj, pastoralnoj i duhovnoj formaciji te davati poticaje za produbljivanje i uzajamnu integraciju tih područja kako bi se kandidatima pomoglo da steknu potpunu ljudsku svijest s kojom će odgovorno prionuti uz plan koji Bog ima za njihov život.
