EKRANIZACIJA ŽIVOTA MARIJE SKLODOWSKE CURIE Prva žena nobelovka

Radioaktivna
»Radioaktivna« (Radioactive); biografska drama; redateljica: Marjane Satrapi; glume: Rosamund Pike, Sam Riley

Prvo je stigao na internet, a zatim će u kina, britansko-mađarsko-francuski biografski film »Radioaktivna«, o velikoj znanstvenici i dvostrukoj dobitnici Nobelove nagrade za fiziku i kemiju Marie Curie. Ta je Poljakinja, Maria Skłodowska (Varšava, 1867. – Pariz, 1934.), došla u Francusku željna znanja i znanstvenoga proučavanja. Sa suprugom znanstvenikom Pierrom Curiejem (1859. – 1906.) postigla je i pionirska i revolucionarna otkrića – nove kemijske elemente polonij i radij, radijaciju kojom je posebice pomogla u medicini i tijekom Prvoga svjetskoga rata, te upozorila i na negativne učinke zračenja.

S obzirom na doba u kojem je živjela, bila je prva žena u mnogočemu: prva znanstvenica s doktoratom, prva profesorica na »Sorbonni«, prva nobelovka, prva i jedina dvostruka nobelovka iz dvaju područja, prva pokopana u pariškom Pantheonu… Bračni par Curie imao je dvije kćeri, a starija Irena nastavila je njihovim znanstvenim putom i isto dobila Nobelovu nagradu. Njihova ljubav bila je snažna, a nakon Pierrove tragične smrti Marie se nikad nije emocionalno oporavila i u svakom je vidjela njegovo lice. To je otežalo njezinu ionako vrlo osebujnu, buntovnu narav, što je dosta dobro utjelovila glumica Rosamund Pike.

Film se temelji na grafičkom romanu »Radioactive: Marie & Pierre Curie: A Tale of Love and Fallout« Laurena Rednissa, a scenarij je napisao Jack Thorne. Redateljica je Marjane Satrapi, Iranka doseljena isto u Francusku, ilustratorica i autorica grafičkih romana. Prema svojemu autobiografskomu romanu snimila je animirani film za odrasle »Persepolis«, koji je 2008. bio nominiran za Oscara, a ona time prva žena u toj kategoriji. I u filmu »Radioaktivna« osjeti se takav stil, posebice u umetnutim dijelovima u kojima se prikazuje dobar i loš utjecaj radijacije.

IZVORGlas Koncila br. 28/2020.
Prethodni članakBISTAR UM, TOPLO SRCE Teofil Velnić – esperantist i čuvar franjevačkih dobara
Sljedeći članakGlas Koncila br. 29/2020.