U fokusu novoga broja je novogodišnji susret pape Lava XIV. s diplomatskim zborom na kojem je Papa uputio snažnu poruku o dubinskim uvjetima mira i sklada.
O suvremenom čovjeku pred ponudom spasenja, središnjoj temi ovogodišnjega Teološko-pastoralnoga tjedna u Zagrebu, u intervjuu govori franjevac i profesor na zagrebačkom KBF-u dr. o. Ivan Majić. »Odgovornost pastira, a onda i teologa jest da dobro pazimo da ne naviještamo nekoga svoga Krista nudeći ljudima zapravo sebe i svoj ego. Potrebno je naviještati uski put na koji smo pozvani – stvarnoga Isusa Krista, jedinoga Spasitelja, čiji je put spasenja put križa. Odreknu li se te evanđeoske radikalnosti, Crkva i teologija gube svoj značaj i utjecaj«, napominje u razgovoru sugovornik te podsjeća da unatoč brojnim ponudama »spasenja sebe« koje kad-tad razočaraju – kao što su kult tijela, prehrane i sl. – Krist ostaje kao vječna »ponuda«.
O životu i snalaženju iseljenih hrvatskih katolika u ovotjednoj reportaži govore svećenici uključeni u višegodišnji pastoral hrvatskih katoličkih misija u svijetu. U 2026. nanizali su se znakoviti jubileji vezani za inozemnu pastvu. Posljednjih godina, napominju sugovornici, i našim ljudima u svijetu postaje sve jasnije da život na Zapadu može ponuditi tek privid lagodnosti. Učestalije se stoga promišlja o povratku u domovinu. S druge strane europska društva sve više govore o integraciji, koja na dulje staze zapravo znači asimilaciju. Uz redovite pastoralne zadatke, za većinu hrvatskih katoličkih misija u svijetu jedan od temeljnih zadataka ostaje i borba za hrvatski jezik i očuvanje hrvatskoga identiteta.
Ivan Ninković, novi voditelj Caritasova prihvatilišta za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu, za Glas Koncila govori o (ne)vidljivosti beskućnika u društvu, njihovim životnim pričama i Caritasovu poslanju prema zamisli bl. kardinala Stepinca. Ispit na kojem vjera stoji i pada, smatra sugovornik, upravo je pomoć osobama u potrebi.
Stranice novoga broja Glasa Koncila donose i prikaz knjige američkoga socijalnoga psihologa Jonathana Haidta »Anksiozna generacija« u kojoj autor razotkriva dramatične posljedice »djetinjstva na telefonu« te upozorava da treba što hitnije zaustaviti »veliko premrežavanje« i djecu vratiti igri.
