Središnjim naslovom „Hrvatska nije samo turističko, nego i duhovno odredište” na prvoj stranici i velikom slikom s Animatorskog ljeta u Malom Lošinju započinje novi broj Glasa Koncila, br. 30 u tekućoj godini s nadnevkom od 23. srpnja. Dominira ljetna tema – bogata ponuda duhovno aktivnoga ljetovanja za djecu, mlade i obitelji, o kojoj novinar Ivan Tašev nakon istraživanja piše: „Sa svakim se ljetom duhovni programi umnažaju, duhovna ponuda postaje sve bogatija te se proširuje na morske i kontinentalne (nad)biskupije, a danas se ne samo stotine, nego tisuće djece, mladih i obitelji odlučuju provesti duhovno aktivan godišnji odmor. Primjetan je procvat ljetne duhovne ponude, a takav pastoralni rad već je donio brojne plodove.”
Glavni urednik u novome broju komentar je naslovio: „Dosta je kočenja povratka hrvatskih iseljenika”, a naglasak stavlja na riječi hrvatske predsjednice upućene iseljenicima prigodom IV. hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu: „Predsjednica je upozorila na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Te riječi vrlo zorno otkrivaju kako su još uvijek velike i brojne zapreke na koje nailaze hrvatski iseljenici, kao da u Hrvatskoj nisu na vlasti građani pripadnici hrvatskoga naroda i hrvatske nacije”.
„Najbolji smo kad je najgore” – naslov je središnje teme rubrike „Zapažanja”, posvećene velikim šumskim požarima koji su harali prošlih dana Dalmacijom, točnije okolicom Splita i dijelom Splita, i brojnim gasiteljima.
Osamdeset i deveta nizanka o karitativnoj djelatnosti bl. Alojzija Stepinca donosi potresan i široj javnosti manje poznati slučaj Petra Svijanovića, župnika u Grubišnome Polju, koji je unatoč zamolbi nadbiskupa Alojzija Stepinca da se pomiluje, ipak obješen i to u četvrtome pokušaju 21. veljače 1946. u Daruvaru. Branitelj Željko Peran, magistar agronomije, koji živi na otoku Rabu, progovara u rubrici „Susret” o životu na otoku s tvrdnjom iznesenom već u samome naslovu teksta: „Može se mlade zadržati na otocima”. Usputno se osvrnuo i na zloglasni Goli otok: „Poznati su u svijetu mnogi zatvori koji su postali iznimne turističke atrakcije u cjelogodišnjem turizmu. Goli otok spomenik je na totalitarni, da ne kažem fašistički jednoumni sustav, na čijem su kamenu ugašeni životi tisuća ljudi, ponajprije intelektualaca i onih koji su imali hrabrosti predlagati neke promjene u ondašnjem sustavu.”
Tvrdnja dvojice inženjera računalstva dr. Nikole Banića i dr. Mladena Koića o jasenovačkim žrtvama stavljena je u naslov intervjua: „Poimenični popis JUSP-a Jasenovac masovna je prijevara”! Oni već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom, iznoseći mnoštvo konkretnih primjera o tome da su neke “jasenovačke” žrtve umrle zapravo dugo vremena nakon rata ili na nekom drugom mjestu, da se instrumentalizira tobožnja 20.101 dječja žrtva, da se neznanstveno umnažaju i izmišljaju i sl. Novi broj donosi i svjedočanstvo Pavla Barbiša, vjeroučitelja, pastoralnog vijećnika i svestrano angažiranog vjernika u župi sv. Apolinara, biskupa i mučenika, u Dubašnici na otoku Krku: „Dobio sam otkaz jer mi je brat bio mladomisnik”. O iskustvima Andrijane Dankić, voditeljice prve ambulante za gluhe i gluhoslijepe u Hrvatskoj, može se pročitati u tekstu „Koraci prema humanijemu društvu”.
Irena Jamnik, predsjednica udruge “Život i radost” u Cestici govori o skrbi za 12-ero djece u dobi od tri do šesnaest godina s teškoćama u razvoju kao što su motoričke teškoće, autizam, poremećaji ponašanja, teškoće u učenju i slično. O tome kako živi župna zajednica na granici sa Srbijom donosi reportaža iz Lipovca u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji pod naslovom: „Rat nas nije uspio otjerati”.
