»Ljubav treba pokazivati, a ne samo govoriti o njoj«, glavni je naslov 42. broja Glasa Koncila, s nadnevkom 21. listopada, koji tematizira proslavu 10. obljetnice Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Pod geslom »U krilu Crkve sveopće« oko tri tisuće vjernika, predvođenih sa 180-ak svećenika, hodočastilo je u četvrtak 11. listopada u katedralu u Đakovu na zahvalno euharistijsko slavlje povodom 10. obljetnice utemeljenja Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, sjećajući se dana kada je papa Benedikt XVI. 18. lipnja 2008. u zajedništvo nove metropolije povezao Đakovačko-osječku nadbiskupiju te Požešku i Srijemsku biskupiju. U zajedništvu s hrvatskim slavljenicima među ostalima je bio i tajnik Svete Stolice za odnose s državama Paul Richard Gallagher. Detaljno se izvještava o njegovu predavanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, kao i susretima s crkvenim velikodostojnicima i predstavnicima vlasti.
Uz prosvjedni skup u Vukovaru 13. listopada glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić napisao je komentar u kojem je naveo da su vukovarski prosvjed i zbivanja oko njega očito prokazali još jednom gotovo svu farizejštinu politike, važnih političkih čelnika, dijela djelatnika pravosuđa, medija i medijskih djelatnika pa to zaslužuje osvrt s gledišta općega dobra.
»Ako politika, pravosuđe i mediji u Hrvatskoj mogu marginalizirati žrtve i njihove pretrpljene patnje u ratnom zločinu, onda ne marginaliziraju, kako možde misle, nešto hrvatsko, nego marginaliziraju elementarno čovječno, humano. Za marginaliziranje ili čak izdaju humanoga ne može biti opravdanje nikakvo političko ili nacionalno svrstavanje jer je riječ o upadanju u nečovječnost, nehumanost«, stoji u komentaru »Vukovarski krik ne će biti utišan«.
Predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava »Život« dr. Vladimir Margeta u intervjuu govori o većini bolnih poljoprivrednih točaka, nedostatku jasne strategije, uvoznim lobijima, otuđenju akademske zajednice od sela i potrebi da se zakonom o nasljeđivanju regulira status poljoprivrednih zemljišta.
»Država bez sela ne postoji. Isto tako, neovisnost neke države ne mjeri se brojem vojnika na granici ili borbenih aviona u zraku, nego time može li se sama prehraniti. Hrvatska danas, na žalost, proizvodnjom podmiruje samo 40 posto svojih potreba za hranom i ako se, ne daj Bože, dogodi neko veliko zlo i zatvore granice na četiri mjeseca, Hrvatska bi se suočila s glađu. Mislim da taj podatak najbolje govori o tome gdje se danas nalazimo«, stoji u intervjuu. Stjepan Androić u rubrici »Propisi-pravo-pravda« najavljuje sindikalni prosvjed protiv mirovinske reforme 20. listopada.
»Kako je Kant kod Kostrenjana za dlaku izbjegao plagijat«, naslov je reportaže novinara Tomislava Vukovića o župama sv. Lucije i sv. Barbare u Kostreni. Piše da je od oko 3900 stanovnika u Kostreni katolika oko 3300, koji su uz domaće mještane došli ili su podrijetlom iz Slavonije, Dalmacije, Gorskoga kotara, BiH, s otoka i drugih hrvatskih krajeva. Tematizira se i skrb Bratovštine sv. Nikole za pomorce.
U rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« predstavljena je Križevčanka Danijela Zagorec, koja glazbenim umijećem već godinama boji kulturna događanja u gradu podno Kalnika.
O tome zašto Djevicu Mariju zazivamo različitim pohvalama piše Ivan Tašev u tekstu »Litanije su remek-djelo pučke pobožnosti«. Među 51 pohvalom i odlikom u obliku zaziva upućenih Blaženoj Djevici Mariji nalaze se lijepe slike koje otkrivaju Marijino mjesto u povijesti spasenja, ali i one koje kod vjernika izazivaju nejasnoću i zbunjenost, primjerice u zazivima »Posudo poštovana«, »Škrinjo zavjetna« i drugim.
Darko Grden objavio je drugi nastavak analize Biskupske sinode o mladima, a Valerije Vrček piše o bioraznolikosti u svjetlu enciklike »Laudato si«. Zagrebačku udrugu »Centar za razvoj vrijednosti« predstavlja Maria Tomić Preiner. U rubrici »Uvod u duhovni život« Petar Janjić piše o čovjeku grješniku, a Damir Ocvirk u »Meditaciji« o tome kako se jednostavnim razgovorom s Bogom dolazi po molitvi do Ljubavi.
Nastavlja se povijesni feljton o zaboravljenim hrvatskim velikanima, profesorima i znanstvenicima, a ovaj put prikazuje se genijalni isusovački trio. Među katoličkim oblikovateljima kulture tematizirano je kulturno i socijalno pregalaštvo Zvonimira Šprajcera. Objavljena je i pjesma »Prosjak« Slavice Šulhof, u rubrici pokojnih hrvatskih pjesnik(inj)a. Na temeljima crkve iz 13. stoljeća izgrađena je župna crkva sv. Luke u Ždrelcu, o kojoj piše Zdenko Galić.
Na zadnjoj stranici GK-a predstavljena je orguljašica Elizabeta Orić iz Slavonskoga Kobaša koja je zakoračila u 86. godinu. Uz »Fotogovor« vedrih zagrebačkih bogoslova i novosti na HKR-u tu je i enigmatski kutak i karikatura Srećka Puntarića Felixa.
