SVE GLASNIJA UPOZORENJA NA IZUMIRANJE Političari sve više bez sluha

Foto: Shutterstock

Tema koja se stalno ponavlja i koju ćemo ponavljati jest demografija. Jer jedino ponavljanjem mogu se aktivirati i vladajući koji mogu i najviše pomoći. Poluprazni gradovi te prazna i napuštena sela slika su Hrvatske kakvu u nekim dijelovima već imamo ili ćemo imati za nekoliko godina. Na tu činjenicu godinama upozoravaju demografi, ali ih i oni koji bi trebali donijeti konkretne odluke, dakle političari, osim u vrijeme izbora, slabo čuju. 

Posebno su ugrožena seoska područja

Prema najcrnjim projekcijama demografa, koje je u Vukovaru iznio demograf Stjepan Šterc, Hrvatska će 2050. godine imati 2,5 do 3 milijuna stanovnika. Prema tim podatcima Hrvatska godišnje, što prirodnim putom zbog veće stope smrtnosti u odnosu na broj rođenih, što zbog iseljavanja, ostaje bez 90 000 stanovnika.

Poluprazni pojedini gradovi te prazna i napuštena sela slika su Hrvatske kakvu u nekim dijelovima već imamo ili ćemo imati za nekoliko godina. Na tu činjenicu godinama upozoravaju demografi, a političari koji bi trebali donijeti konkretne odluke slabo ih čuju.

Svi ti podatci krajnje su alarmantni, ali opet – moraju biti točni, jer neke odluke mogu zaustaviti ili okrenuti sve na dobro. Kako o iseljavanju piše Branimir Bradarić citirajući vukovarskoga demografa Dražena Živića, posebno su ugrožena ruralna područja Hrvatske poput Slavonije, Baranje, Korduna, Banovine, Like. Upozorio je i na problem Vukovara koji u odnosu na prije ratnih 45 000 stanovnika danas ima oko 20 000 stanovnika. »Sve više je starijih ljudi nego mlađih. Ove godine u vukovarske osnovne škole, zajedno s podružnicama, upisano je 220 prvašića. Sljedeće godine mislim da će broj upisanih prvašića biti manji od 180«, kaže Živić i napominje da su potrebne hitne sustavne mjere i konzultiranja sa strankama. On spominje nedostatak radne snage, pa čak i zatvaranje nekih škola u budućnosti. Pojavit će se i problemi mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja, stoga je ovo velik nacionalni problem. Posebno se spominje Karlovac s čijega se područja iselilo oko deset tisuća ljudi. U bescjenje se prodaju nekretnine, kuće se u Karlovačkoj županiji prodaju za oko 60 % manji iznos od procijenjene vrijednosti. Gotovo da možemo reći da se kuće prodaju u bescjenje. Primjerice, nedavno je prodano odlično imanje u Generalsko Stolu pokraj Toplica Lešće, a i ostale vrijednosti sličnoga karaktera čekaju kupce.

Nezaposlenost i dalje gorući problem

Prema pisanju Ljubice Gatarić stanje sa zaposlenošću je alarmantno. Međutim vuku se neki potezi koji bi mogli pomoći Zavodu za zapošljavanje. Iduće će godine raspolagati s proračunom od približno 2,8 milijardi kuna te mu je namijenjeno 3 % više novca nego ove godine. Ljudima koji ostanu bez posla država osigurava novčanu naknadu od najmanje 90 do najviše 450 dana ovisno o prethodnom stažu. No treba govoriti i o nezaposlenima koji će također otići iz Hrvatske ako ne nađu adekvatne poslove. Većina od deset trenutačno najtraženijih zanimanja i dalje dolazi iz uslužnoga sektora, a to su konobari, prodavači, čistačice, diplomirani ekonomisti, kuhari, kovači, frizeri, zidari, odgojitelji i medicinske sestre. Zadnji dan listopada otkaz je dobilo 10 429 radnika, mahom sezonaca, a isti je dan na socijalna osiguranja prijavljeno samo 925 novozaposlenih radnika. Smanjeno će zapošljavanje trajati sve do proljeća i priprema za novu poljoprivrednu, građevinsku ili turističku sezonu, a dotad bi se trebala znati i nova pravila za državne poticaje na tržištu rada. Mladi su nezadovoljni masovnim zapošljavanjem preko stručnoga osposobljavanja koje je besplatno za poslodavce. Ono je posve istisnulo zapošljavanje pripravnika pa je vraćanje poticaja za pripravnike jedna od tema o kojoj se razgovara. Poslodavci žele većinu proračuna za nezaposlene skrenuti prema sebi te traže da se maknu ograničenja koja su uvedena u ožujku. Hrvatski zavod za zapošljavanje nije odobravao stručno osposobljavanje za zanimanja za koja je potražnja veća od ponude: u građevini, farmaciji, informatičkom sektoru, elektrotehnici ili prevodilaštvu. Ove godine preko stručnoga osposobljavanja radi oko 22 000 mladih koje država mjesečno plaća 2600 kuna. Prema evidenciji Državnoga zavoda za statistiku u rujnu ove godine bilo je 13 000 radnika manje nego prošle godine, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da je u njegovoj evidenciji oko 25 000 osiguranika više. Razliku uglavnom čine osobe uključene u aktivne mjere, poput stručnoga osposobljavanja, jer ih državna statistika ne vodi kao zaposlene. 

Iskustvo liječnika povratnika iz pečalbe

Nešto vedrija Hrvatska pojavljuje se u priči dvoje liječnika. Ispričali su svoju priču kako su se iz inozemstva vratili u Hrvatsku.

Bilo je u Frankfurtu i razbijenih izdavačkih glava, policija je imala pune ruke posla kako bi izdavače desne orijentacije zaštitila od onih izrazito ljevičarskih. Bilo je napada na pojedine štandove nakladničkih kuća, onemogućavane su promocije nepoćudnih knjiga, pa je uprava sajma objavila priopćenje da je sajam politički neutralan i da mora štititi slobodu javne riječi.

Goranka Jureško opisala je susret s liječnikom Antom Marušićem koji je otišao u Chester u Velikoj Britaniji, pritisnut kreditom u »švicarcima« i kašnjenjem plaća, i tamo radio. Sada pri povratku, nakon tri godine rada u Britaniji, pojavio se s potpuno drugačijim licem. Dr. Ante Marušić, danas radiolog u Klinici za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb, ne skriva osmijeh, a ni optimizma mu ne nedostaje. Ostavio je Chester bez loših uspomena »oboružan« novim iskustvom i riješenim »švicarcima«. »Vratio sam se odakle sam krenuo – u bolnicu na Jordanovcu svojoj prvoj ljubavi, torakalnoj radiologiji. Ove tri i pol godine u Velikoj Britaniji nisam riješio samo taj materijalni dio koji me pritisnuo da krenem u gastarbajterske vode, već sam uvjeren da mi je taj ‘izlet’ omogućio da profesionalno napredujem. Uvjeren sam da će mi koristiti ta iskustva iz bolnice u Hrvatskoj, ali prije svega pomoglo mi je da steknem dodatnu sigurnost«, kaže dr. Marušić. Dodaje da obitelj nije otišla s njim, nego su supruga i djeca ostali u Zagrebu, što mu je bio dodatni motiv za povratak. »Znao sam da krenu li djeca u britanske škole, teško će biti povratka. Nisam htio da mi djeca budu Englezi. Odradio sam što sam i koliko sam htio i vratio se u Zagreb, no činjenica je da se takvim odlascima stječe sigurnost. Shvatiš da si profesionalno u rangu s tim kolegama, da znaš raditi. Osim toga, naučiš neke nove sustave, pa i neku drugu kulturu koje dio onda poneseš sa sobom«, kaže dr. Marušić.

Neurologinja dr. Mirea Hančević također se prije samo mjesec dana vratila iz britanske »pečalbe«, gdje je prvo radila u bolnici u Winchesteru, a potom u Bristolu. Njezin motiv za odlazak bio je više znatiželja nego »sila«. Kaže da nije bila nezadovoljna svojim poslom u dubrovačkoj bolnici, nego je željela »vidjeti« kako je to vani. Posegnula je za brojem jednoga »agenta« za doktore i uputila se u Veliku Britaniju. Trajalo je to godinu i pol. No kada joj se pružila prilika da se i na Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb može baviti onim što je uvijek željela, a to su neuromišićne bolesti, nije dvojila, kupila je jednosmjernu kartu za Zagreb. »Doma je doma«, kaže ta mlada Dubrovkinja i ne krije zadovoljstvo povratkom. 

Ljevičarsko nasilje na sajmu knjiga

Denis Derk piše o sajmu knjiga u Frankfurtu. Na književnom sajmu našao se među brojnim knjigoljupcima i prisustvovao, kako navodi, nasilju o kojem se malo pisalo. Bilo je u Frankfurtu i razbijenih izdavačkih glava, policija je imala pune ruke posla kako bi izdavače desne orijentacije zaštitila od onih izrazito ljevičarskih. Bilo je napada na pojedine štandove nakladničkih kuća, onemogućavane su promocije nepoćudnih knjiga, pa je uprava sajma objavila priopćenje da je sajam politički neutralan i da mora štititi slobodu javne riječi. Ružne scene nasilja iz srca Frankfurta loša su poruka koja je iz toga važnoga grada njemačke kulture odaslana u svijet. Umjesto dijaloga, u Frankfurtu se vježbalo nasilje i onemogućavanje drugačijega mišljenja. Njemačka je danas očito strahovito podijeljeno društvo koje elite više ne kontroliraju, pa nije ni čudo da se tjednima nakon saveznih parlamentarnih izbora ni ne nazire formiranje vlade, što bi u nestabilnost moglo povući i cijelu Europu i Europsku uniju, i to puno više nego katalonska neovisnost.

 

Srbi nespremni za suočavanje s istinom
I dok se u Frankfurtu na sajmu prašilo sve u šesnaest, mira nije bilo ni na Beogradskom sajmu knjiga. Tamo je najviše zaiskrilo zbog posjeta glavne zvijezde sajma njemačke nobelovke rumunjskoga podrijetla Herte Müller, čiji je otac kao Nijemac iz Banata bio u SS-u, a majka joj je bila u radnim komunističkim logorima za nepoćudne. Njezine riječi da su sami Srbi krivi za loše što im se dogodilo i što im se događa izgovorene u Jugoslavenskom dramskom pozorištu izazvale su neodobravanje dijela publike, dio ljudi napustilo je dvoranu, a podosta se kolumnista drvljem i kamenjem osulo na nobelovku, i to ne samo na njezina stajališta, nego na nju kao osobu, na njezin način odijevanja, na njenu obitelj i podrijetlo. To odaje kulturu prihvaćanja ili neprihvaćanja istine i tuđih stajališta.

IZVORGlas Koncila br. 45/2017.
Prethodni članakŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE U DONJOJ KUPČINI Župni je dvor župljana dom
Sljedeći članakPRIZNANJE TOPČIĆIMA ZA UZORNO SVJEDOČENJE VJERE U OBITELJI I DRUŠTVU Obitelj pedeset godina u zvonarskoj službi