U IŠČEKIVANJU STUDIJE KOJA OPRAVDAVA SUMNJE Herbicid glifozat i zdravlje ploda

Znanstvenici su uočili povećanu učestalost prijevremenoga poroda u trudnica s većim dozama glifozata u organizmu. Također, uočili su smanjenu porodnu težinu u novorođenčadi čije su majke imale više koncentracije glifozata u urinu.

Njemački su znanstvenici prije tri godine objavili podatke koji upućuju na to da su malformacije tek oprašenih praščića povezane s izloženošću herbicidu glifozatu (J. Environ. Anal. Toxicol. 2014, 4, 230). U mnogim tkivima i organima praščića izmjerili su prilično visoke koncentracije glifozata koje, čini se, koreliraju s težinom oštećenja vidljivoga nakon prasenja. Riječ je o atrofijama uha i oka, zakržljalosti udova, deformacijama kralježnice te o poremećajima spolnih organa. Najviša koncentracija glifozata otkrivena je u plućima i srcu, gdje je izmjereno i do 80 mikrograma te kemikalije po mililitru tkiva.

Malformacije u praščića

Krmače su bile hranjene stočnom hranom (sojina sačma, kukuruz) koja je bila onečišćena određenom količinom glifozata. Istraživači su primijetili da je učestalost malformacija u praščića mnogo veća ako je sadržaj glifozata u stočnoj hrani bio veći. U slučaju stočne hrane onečišćene većim sadržajem glifozata (oko 1 ppm) učestalost malformacija praščića bila je šest puta veća nego u skupini praščića čije su krmače tijekom gravidnosti jele stočnu hranu s manjim sadržajem glifozata (oko 0,25 ppm).

Ti rezultati nisu konačan dokaz o teratogenosti herbicida glifozata, ali su vrlo indikativni jer pokazuju da štetan učinak glifozata na razvoj ploda tijekom gravidnosti krmače ovisi o koncentraciji glifozata u stočnoj hrani. S tom su porukom autori završili studiju, predlažući da se nastave istraživanja na drugim životinjama, kako bi se dokazala ili opovrgnula tvrdnja o fetotoksičnosti glifozata. Objavljeni rad nije naišao na znatniji odjek u znanstvenoj javnosti, dijelom stoga što su rezultati preliminarni, ali i stoga što se studijom preispituje sigurnost najprodavanijega herbicida na svijetu. Glifozat je »zlatna koka« agrokemijske industrije, a posebno je važan za sve zemlje (SAD, Kanada, Argentina, Brazil) koje svoju poljoprivredu temelje na genetički modificiranim usjevima.

Smanjena porodna težina

No čini se da će druga studija o glifozatu uskoro izazvati mnogo više pozornosti znanstvenika, ali i reakcije političara i stručnjaka u regulatornim institucijama. Riječ je o istraživanjima ugledne skupine znanstvenika koji su otkrili da su nepovoljni ishodi pri porodu djece povezani s koncentracijom glifozata u krvi majka tijekom trudnoće. Oni su pratili skupinu od 69 trudnica te im redovito mjerili koncentraciju glifozata u urinu. Samo šest trudnica (8 posto) nije imalo tragove glifozata u urinu! Znanstvenici su uočili povećanu učestalost prijevremenoga poroda u trudnica s većim dozama glifozata u organizmu. Također, uočili su smanjenu porodnu težinu u novorođenčadi čije su majke imale više koncentracije glifozata u urinu.

Rezultate još nisu objavili u znanstvenom časopisu, nego su odlučili najprije prikazati ih na konferenciji o zdravlju djece i okolišu (CEHN) u Washingtonu. Zbog važnosti nalaza smatrali su potrebnim što prije predstaviti rezultate javnosti. Smanjena porodna težina u djece povezana je s kasnijim zdravstvenim rizicima poput srčanih problema, dijabetesa, gojaznosti ili neuroloških smetnja. Stoga je otkriće moguće povezanosti glifozata i nepovoljnoga porodnoga ishoda važno upozorenje za medicinske institucije, ali i za agencije koje reguliraju uporabu herbicida u poljoprivredi.

Glifozat u trudnica

Paul Winchester, američki profesor medicine i jedan od koautora istraživanja, tvrdi: »To je važan nalaz. To je prva američka studija koja potvrđuje prisutnost glifozata u trudnica. Svi bismo trebali biti zabrinuti zbog toga.« Rezultati s trudnicama i novorođenim bebama potvrda su da su njemački znanstvenici s pravom povezali djelovanje glifozata s nastankom malformacija u praščića. Obje studije zajedno čine upozorenje o štetnosti glifozata utemeljenim i jačim. Sa sve većim brojem studija koje upozoravaju na loš toksikološki profil glifozata raste pritisak na mjerodavne institucije da se taj herbicid eliminira s tržišta.

Prve se zabrane očekuju u Europskoj uniji jer europska poljoprivreda nije ovisna o tom herbicidu. Svaka država članica, uključujući Republiku Hrvatsku, ima pravo uvesti moratorij na bilo koji herbicid, stoga ne treba čekati službenu odluku iz Bruxellesa, koja je ionako opterećena političkim i ekonomskim kompromisima.

IZVORGlas Koncila br. 15/2017.
Prethodni članakMJERENJE ŽARA VJERSKE POUKE Postoji li zainteresiranost za župni vjeronauk?
Sljedeći članakSTILSKE VJEŽBE Otkud tolika potreba za bjelinom?