PRVA ŽUPNA CRKVA U VUGROVCU Romanička barokizirana kapela

Kapela sv. Mihaela u Vugrovcu

Kapela sv. Mihaela u Vugrovcu
Snimio: Z. Galić | Kapela sv. Mihaela u Vugrovcu

U Vugrovcu na brijegu iznad župne crkve sv. Franje Ksaverskoga i staroga naselja Slatine (villae rusticae iz 2. – 4. st.), kasnije Vuger Sela nastaloga u 12. stoljeću, nalazi se prva župna crkva, današnja kapela sv. Mihaela (Mihalja) s grobljem iz 13. st. Prvi joj je zapis iz g. 1334. Mjesto se spominje g. 1201. u listini hrvatsko-ugarskoga kralja Emerika kao zajednički posjed zagrebačkih kanonika koji je kasnije došao u vlasništvo biskupa Stjepana II. Babonića (1225. – 1247.). Biskup Timotej (1262. – 1287.) na brdu Bedeniku podigao je utvrđeni grad »Castrum Vuger« zbog opasnosti od Tatara koji su u te krajeve upali g. 1242. Ispod grada postojala je drvena kapela sv. Ivana Krstitelja i kamena sv. Benedikta koja je porušena g. 1779., a od njenoga materijala izgrađena je župna kuća u baroknom stilu. U 14. st. ispod grada izgrađen je biskupski ljetnikovac koji je danas prenamijenjen u planinarski dom. Kod njega su g. 1598. Turci objesili 12 pavlina iz orobljenoga samostana u Remetama.

Barokizirana kapela sv. Mihaela građena je u romanici (uski prozor na južnom zidu) od grubo tesanoga kamena s prerađenim šiljastim gotičkim lukom na ulazu. Do sada je obnovljen krov, a na unutrašnjosti se radi pod zaštitom konzervatora. Ulazi se ispod masivnoga zvonika u jednobrodnu lađu drvenoga ravnoga krovišta s pjevalištem i trostranim svetištem križnoga stropa koje je oslikano medaljonima evanđelista, zidnom slikom Isusa s djecom (dar obitelji Pregorec) i Posljednjom večerom na luku svetišta. U svetištu je postavljen barokni oltar s ophodištem, slikom titulara i vršnom stilizacijom Svetoga Duha. Ispred luka svetišta nalaze se dva oltara, desni sv. Nikole s vršnom slikom sv. Martina i lijevi Majke Božje s vršnom slikom navještenja. Oltari su obnovljeni g. 1863., a unutrašnjost crkve 1931. za župnika Ivana Mitrečića doprinosom župljana. Zidnu sliku sv. Obitelji nacrtao je Mladen Plečko g. 1922. U podu crkve su grobnice iz 17. st., a na zidu barokna propovjedaonica s kipom sv. Mihovila arkanđela. Mise su za ukopa.

IZVORGlas Koncila br. 18/2017.
Prethodni članakGORAN KRSTAČIĆ, ZNANSTVENIK KOJI SE U MEDICINI BAVI TEORIJOM KAOSA Prepoznavanjem pravilnosti u nepravilnostima može se pomoći ljudima
Sljedeći članakUPRAVLJANJE NOVCEM PITANJE JE CIVILIZIRANOSTI Velika je razlika između darežljivosti i rastrošnosti