Istarska hrvatska obitelj Brajša dala je nekoliko znamenitih ljudi, među kojima je pravnik i publicist Stojan Brajša.
Rođen je u Pazinu 24. siječnja 1888. Gimnaziju je pohađao na Sušaku i u Pazinu, gdje je maturirao u prvoj generaciji 1907. Pravo je studirao u Zagrebu i Beču, gdje je bio član Hrvatskoga akademskoga katoličkoga društva »Hrvatska«, te u Grazu, a doktorirao je u Zagrebu 1914. i ponovno u Padovi 1920.
Radio je kao sudski pripravnik u Pazinu i odvjetnički pripravnik u Puli. U Gorici je imao odvjetnički ured. Sudjelovao je na izborima za talijanski parlament 1921. i 1924. Od 1922. bio je tajnik katoličkoga Tiskovnoga društva za Istru. Surađivao je i s brojnim slovenskim katoličkim intelektualcima (Janez Krek, Ivan Pregelj i dr.). Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskoga akademskoga katoličkoga društva »Dobrila« u Pazinu. Godine 1924. izabran je za predsjednika obnovljenoga Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri, ujedno je suosnivač i neko vrijeme urednik tjednika »Istarska riječ«.
Pod talijanskim fašističkim pritiscima morao je 1931. izbjeći u Kraljevinu Jugoslaviju. Bio je odvjetnik u Novom Mestu i u Splitu do 1941. Za vrijeme NDH bio je sudac u Zagrebu – vijećnik Sudbenoga stola, a pisao je za pravni »Mjesečnik«. Godine 1945. vratio se u Goricu, gdje je predavao u slovenskoj nižoj gimnaziji. Zatim je u Trstu radio na Slovenskom radiju te za Savezničku vojnu upravu kao pravnik i prevoditelj u pravnom odjelu budući da je znao njemački, engleski, francuski, talijanski i slovenski.
Prvim tekstovima javio se 1909. u pazinskom listu »Narodnoj prosvjeti« pod pseudonimom Filaletes, poslije u »Novom dobu«, »Luči« i drugdje. Držao je razna predavanja u domagojskoj sekciji »Leonova društva«. Godine 1911. biskup Mahnić povjerio mu je uređivanje poučno-gospodarskoga lista »Pučkoga prijatelja«. Na poticaj Društva sv. Mohora za Istru napisao je 1926. »Pravnu čitanku«. Od mladosti je usko surađivao s don Božom Milanovićem, pa je 1946/47. pisao u istarskom katoličkom glasilu »Gore srca«.
Temeljno je stajalište što ga zastupa kao »katolički istarski inteligent«, kako se očituje u tekstu »Problem hrvatske Istre« iz 1916., »da će Istra ostati hrvatska samo ako bude i katolička«. Umro je u Gorici 12. travnja 1989. (L)
