MLADI NE SMIJU BITI PODCIJENJENI Koliko danas vrijede mladi i njihov rad?

Foto: Shutterstock | Nezaposlenost mladih smanjuje se na području cijele Europe

Radnička su prava jedna od najvažnijih ljudskih prava i veoma je bitno da se za njih konstantno brine i da su radnici zaštićeni. Pitanje koje je važno za Hrvatsku, ali i za cijelu Europsku uniju, jest zapošljavanje mladih ljudi. No podatci govore da je sve više mladih ljudi koji iz Hrvatske odlaze u razvijenije zemlje Europe u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima. Drugu stranu predstavljaju poslodavci koji smatraju da ne dobivaju dovoljno dobre kandidate za radna mjesta koja nude. Tako vrše pritisak na obrazovanje i na struku jer ni oni sami ne žele uvijek preuzeti odgovornost. Najveći je problem u tome što nema konstruktivnoga i trajnoga dijaloga koji je potreban za rješenje toga problema. Pozitivna je stvar to što se u cijeloj Europskoj uniji bilježi pad mladih koji su nezaposleni. Sa svojim socijalnim naukom i odnosom prema mladima Crkva je također veoma zauzeta za rješavanje problema zapošljavanja mladih i rada općenito, o čemu vam pišemo u ovom broju. Socijalni nauk Crkve jasno uči da rad uzdiže ljudskost i da je to jedan od načina da se ostvari Stvoriteljev naum o dostojanstvu čovjeka, a o tome nam rječito govori i blagdan svetoga Josipa Radnika koji slavimo 1. svibnja – na isti dan kada se slavi i Međunarodni praznik rada.

Mladi ne smiju biti podcijenjeni

Rad je u svakom obliku jedan od temelja civilizacije. Od svojih začetaka u sakupljanju, lovu, građenju i pronalaženju skloništa do najmodernijih vrsta poslova, rad je nuždan za opstanak ljudske vrste. U najopćenitijim definicijama rad se definira kao utrošak vremena i mišićnoga ili intelektualnoga napora kako bi se postigao neki rezultat, najčešće zadovoljenje osobnih potreba ili potreba grupe pojedinaca. No rad nije samo »akcija«, on sa sobom nosi i alate koji oblikuju čovjeka.

Usklađivanje studentskih poslovnih obveza i obveza prema fakultetu redovito su teme razgovora mladih ljudi, jer unatoč širokoj ponudi poslova, studentski je rad gotovo redovito potplaćen.

Usklađivanje studentskih poslovnih obveza i obveza prema fakultetu redovito su teme razgovora mladih ljudi, jer unatoč širokoj ponudi poslova, studentski je rad gotovo redovito potplaćen. Već samom potrebom ili željom za radom dolazi do drugačije izgradnje čovjeka – svaki posao, pa bio on početnički ili studentski, nova je obveza i izazov za mladoga čovjeka i gradi ga iznutra. Rad učvršćuje stare ili postavlja nove vrijednosti – osim nove odgovornosti da se određeni posao ostvaruje unutar novih pravila, što ga bolje obavljamo dobivamo i bolje nagrade. Po istom principu funkcioniraju i obrazovno-odgojne ustanove koje polazimo od šeste godine, no takav sustav teže je spoznati kada se još ne posjeduje dovoljna emocionalna zrelost. Pošten i dobro plaćen rad iznimno je bitan i na široj, društvenoj razini: ako su mladi redovito potplaćeni, omalovažavani ili im nije dopušteno raditi nešto zbog njihove dobi, gube motivaciju. Ako mladi odlaze s radnih mjesta ili općenito odbijaju raditi, društvo ne može opstati. S druge strane, kada netko mlad postigne nešto iznimno, prvi komentari gotovo nikada nisu na temelju intelektualnih i radnih sposobnosti te osobe, nego su orijentirani na dob. U kojem je točno trenutku dob postala mjerilo intelekta ili marljivosti? Mudrost koja se stječe iskustvom ne bi trebala biti sinonim za intelektualne sposobnosti. Jer ipak, kako kaže stara uzrečica, na mladima svijet ostaje.

Mladi između poslodavaca i obrazovnog sustava

U javnosti sve češće možemo čuti da poslodavci nisu zadovoljni studentima koji im dolaze na prakse ili koji im dolaze u potrazi za stručnim osposobljavanjem i poslom. Tvrde da ih se na fakultetu uči samo teorijski dio vezan uz neku struku, a da se zanemaruje praktični dio obrazovanja. Zbog toga poslodavci smatraju da fakultetsko obrazovanje nije dovoljno dobro i da ne slijedi tržište. Smatraju da je ono potrebno, ali je nedostatno. Na mnogim konferencijama upozoravaju mlade na to da uz fakultet vode računa i o tome da stječu dodatno iskustvo raznim praksama i studentskim poslovima.

Foto: Shutterstock | Poslodavci imaju sve veće zahtjeve od mladih i od fakulteta

Međutim, je li krivnja izričito na fakultetima i na obrazovnom sustavu u Hrvatskoj? Traže li poslodavci previše od potencijalnih kandidata? Moglo bi se reći da poslodavci vrlo često zahtijevaju od svojih kandidata fakultetsko obrazovanje i minimalno deset godina iskustva na raznim poslovima – zapravo, traže gotov proizvod. Moglo bi se reći i da ostavljaju dojam kako žele svoju odgovornost prebaciti na obrazovanje. Njihova je uloga da zadaju praktičan okvir za potencijalne kandidate i da im daju priliku da primijene svoje teorijsko znanje. Vrlo često poslodavci zaboravljaju da su oni ti koji nude praktično obrazovanje. Kako je vidljivo iz javnih nastupa, u Hrvatskoj se veoma često događa da neka stručna organizacija želi prebaciti odgovornost na onu drugu. No na taj se način problemi ne mogu riješiti i situacija će ostati ista.

Osim toga, jedini kojima ova situacija šteti upravo su mladi u potrazi za poslom ili praksom. S jedne strane fakulteti zahtijevaju veliko teorijsko znanje i polaganje ispita, a poslodavci zahtijevaju praktično znanje i iskustvo. Ni jedna strana ne želi popustiti ili se upustiti u izravan dogovor o stanju obrazovanja i gospodarstva, a dok se to ne riješi, mladi će i dalje pokušavati svladati teorijsko znanje na fakultetima i skupljati iskustvo, posebno mnogim poslovima koje su spremni prihvatiti kako bi po završetku studija doista mogli doći do zasluženoga i očekivanoga radnoga mjesta.

Studiranje – »red učenja, red odmaranja, red rada«

Mnogi životno iskusniji ljudi ističu kako je najljepše životno vrijeme baš ono koje provedemo na studiju. Znamo kako smo na studij došli usmjeriti svoj život, steći diplomu s kojom ćemo kasnije biti zadovoljni, ali i konkurentni na današnjem tržištu rada. No neki od studenata odlučuju svoje vrijeme, osim nad knjigom ili u nekoj zabavi, provesti i u radu. Motivacija proizlazi iz želje za novim praktičnim znanjima, ali i za zaradom vlastitoga novca kako bi si samostalno mogli priuštiti neke stvari (odjeću, obuću, putovanje itd.), pokazati sebi, svojoj okolini i roditeljima kako smo sve spremniji za samostalan život ili se jednostavno javlja potreba za radom jer roditelji nisu u mogućnosti dovoljno ili u potpunosti uzdržavati svoje studente za vrijeme studiranja.

U Hrvatskoj su provedena dva istraživanja o mladima koji rade tijekom studiranja, EUROSTUDENT. Prvo istraživanje provedeno je 2010., a drugo četiri godine kasnije. Pokazalo se kako se u četiri godine između istraživanja broj studenata koji se uz fakultet zapošljavaju kontinuirano povećavao. Prema tom istraživanju 44 posto studenata (od njihova reprezentativnoga uzorka) tijekom semestra obavlja određeni posao. Češće rade studenti stručnih studija, posebno privatnih stručnih studija. Također, u stalnim poslovima gotovo polovicu zaposlenih čine studenti izvanrednih studija. Isto tako, više rade studenti diplomske razine studija u odnosu na studente preddiplomskih studija, a valja istaknuti i kako češće rade studenti čiji roditelji nemaju visoko obrazovanje. Ti se nalazi istraživanja EUROSTUDENT uglavnom poklapaju s većinom zemalja u kojima je provedeno istraživanje. Ono je rađeno na uzorku od 2551 studenta, što je pokazalo kako ipak ima malo više onih koji nisu odlučili probati raditi, ali za taj »potez« – nikad nije kasno.

Povijesni razvoj i manipulacije radničkim pitanjem

Radničko pitanje postalo je aktualno još od početka 19. stoljeća. U jeku promjena koje su nastale industrijskom revolucijom velik je broj radnika u tvornicama bio prisiljen raditi slabo plaćene poslove u teškim uvjetima, uz velik broj radnih sati te bez prava na godišnji odmor. Jedna od prvih manifestacija nezadovoljstva takvim stanjem bio je pokret ludita. Riječ je bila, kako piše Hrvatska enciklopedija, o pokretu engleskoga radništva koje je svoj otpor iskazivalo potpaljivanjem skladišta, uništavanjem strojeva i rušenjem tvorničkih zgrada.

Foto: Shutterstock | Mladi su posebice iskorištavani za vrijeme industrijske revolucije

Nedugo nakon toga u Europi i svijetu dolazi do formiranja raznih radničkih organizacija koje se pokušavaju izboriti za prava radnika i bolje uvjete rada nenasilnim sredstvima. Razvijaju se i sindikalni pokreti. Paralelno s tim procesom, na ideološko-filozofskoj razini također nastaju značajni spisi koji pokušavaju dati odgovor na radničko pitanje. No najviše je utjecaja ostvario Komunistički manifest objavljen 1848. godine. Kako u njemu eksplicitno navode Karl Marx i Friedrich Engels, njihova se teorija mogla sažeti u tri riječi: ukidanje privatnoga vlasništva. Time bi se za radništvo dokinule sve dotadašnje povijesne nepravde, srušila bi se vladavina buržoaske klase, a proleteri bi osvojili političku vlast. Međutim, povijest je opovrgnula te ideje. Komunističke su stranke na vlasti redom manipulirale radničkim pitanjem. U praksi je umjesto diktature proletarijata nametnuta diktatura nad proletarijatom. Planske su ekonomije mahom bile neučinkovite te su poslovale s gubitkom. Tomu nasuprot, kapitalističke su zemlje tijekom druge polovice 20. stoljeća ostvarivale velik ekonomski i tehnološki napredak. Time su te zemlje imale snažniju socijalnu politiku te su bile u stanju daleko bolje (no ne i u potpunosti) odgovoriti na radničko pitanje. Premda je ideologija marksizma doživjela svoju propast, predstavnici njezinih različitih derivata i dandanas, »kao lažni proroci u ovčjem odijelu«, nastoje manipulirati radničkim pitanjem. No kako nas uči Evanđelje po Mateju (Mt 7, 15-20): po plodovima ćemo ih njihovim prepoznati.

Broj nezaposlenih u blagom padu

Prema najnovijim podatcima »Trading Economicsa« Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu prema broju nezaposlenih mladih osoba. Čak 25 posto mladih u Hrvatskoj nema posao, što je više od bilo koje druge dobne skupine. Velik dio njih uopće i nema radnoga iskustva, što dodatno otežava situaciju. Prema Hrvatskom zavodu za statistiku u ožujku ove godine registrirane su ukupno 177 973 nezaposlene osobe, od čega je 45 619 mlađih od 29 godina. Bez radnoga je iskustva njih 25 633.

Prema najnovijim podatcima »Trading Economicsa« Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu prema broju nezaposlenih mladih osoba.

Ako usporedimo te brojke s podatcima iz prijašnjih godina, vidimo da se situacija popravlja, pa se ukupno gledajući Hrvatska svrstava u zemlje koje imaju najveći pad stope nezaposlenosti. Slična je situacija i u ostatku Europe. Stopa nezaposlenih mladih u Europskoj uniji smanjila se sa 16 posto u siječnju na 15,9 posto u veljači 2018. Pad nije velik, ali je pokazatelj napretka i daje nadu da će se tako i nastaviti.

Kada gledamo podatke iz cijeloga svijeta, vidimo da je najgora situacija još uvijek na Kosovu gdje je čak 55,9 posto mladih nezaposleno, što je 2,5 posto više nego na prethodnom mjerenju. Slijedi Južna Afrika (51,1 posto nezaposlenih mladih) i Grčka (45 posto). Ipak, u Grčkoj se situacija blago poboljšava u odnosu na prijašnja mjerenja. Mladi su u sličnoj situaciji i u Palestini (40,7 posto nezaposlenih), ali i u Španjolskoj (35,5 posto).

S druge pak strane, u veljači ove godine u Americi je zabilježeno samo devet posto mladih bez posla. Ali potpuno točnih podataka za usporedbu nema jer različita mjerenja različito definiraju mlade osobe, pa su tako prema nekim podatcima mladi osobe do 24. godine, a prema nekima do 29. godine. Ipak, to ne mijenja mnogo situaciju, jer bilo kako bilo, ljudi su nezaposleni, svrstavali se oni u mlade ili ne i to je gorući problem u mnogim zemljama svijeta. Budući da je turistička sezona pred vratima, stope nezaposlenih mladih, barem u Hrvatskoj, vjerojatno će se na nekoliko mjeseci smanjiti, ali svi znamo da nam je potrebno neko trajnije rješenje.

»Moli, radi i budi veseo«

Da je kršćanstvo od početaka uzdizalo i hvalilo rad vidimo i u Svetom pismu na primjeru samoga Isusa, kao i svetoga Josipa, Marije, Petra, Pavla, svih apostola i mnogih drugih. Nadalje, i mnogi osnivači redova, poput svetoga Benedikta, u radu su vidjeli blagoslov: »Moli, radi i budi veseo.« Osim toga, kršćani su tijekom stoljeća podizali katedrale, bolnice, škole, knjižnice i sveučilišta, razvijali znanost i tehnologiju kako bi se čovjek ostvario u Stvoriteljevu planu.

Ponukana velikim posljedicama industrijske revolucije i urbanizacije na socijalni položaj čovjeka, Katolička Crkva je razvila – da tako kažemo – »poseban sustav« razmišljanja i djelovanja koji nazivamo socijalni nauk Crkve. U »Kompendiju socijalnoga nauka Crkve« čitamo: »Rad je izraz punine čovjekove ljudskosti u njegovoj povijesnoj zbiljnosti i u njegovu usmjerenju prema onostranosti: njegovo slobodno i odgovorno djelovanje otkriva duboki i bliski odnos sa Stvoriteljem i vlastitim stvarateljskim mogućnostima dok se svakodnevno hrva s izobličenošću grijeha pa i zarađujući za kruh u znoju lica svojega. Stoga ograničiti opseg rada samo na zemaljski opseg zapravo je zabluda materijalizma i mnogih ideologija« (br. 263). I pastoralna konstitucija Drugoga vatikanskoga koncila »Gaudium et spes« (Radost i nada) kaže da »muškarci i žene, pribavljajući za sebe i za svoju obitelj sredstva potrebna za život, tako razvijaju svoju djelatnost da prikladno služe društvu, s pravom mogu smatrati da svojim radom dalje razvijaju Stvoriteljevo djelo, da služe dobrobiti svoje braće i da osobnim radom pridonose povijesnom ostvarenju Božje zamisli pridružujući se istodobno Kristu Otkupitelju« (br. 34).

Govoreći o socijalnom nauku Crkve, treba još dodati da prema »Kompendiju« rad uzdiže ljudskost i samo kao takav pomaže u ostvarenju Stvoriteljevih nakana. U suprotnom, odnosno ako se rad iskorištava za sebične ciljeve, on osobu upropaštava. Rad je zato prije svega djelo koje, ako su mu svrha pravi ciljevi, pridonosi rastu dostojanstva osobe, a ako ga se ostvaruje u zajedništvu s Kristom, pretvara se u molitvu i put je prema svetosti.

Pripremili: M. Erceg, L. Glasnović, F. Hrnčić, M. Labaš, N. Lednicki, Z. Medak

IZVORGlas Koncila br. 17/2018.
Prethodni članakZAMKA U HODU PREMA BOGU Osjećaj nije mjerilo ni Božje blizine ni odsutnosti
Sljedeći članakVJENČANJE KATOLIKA I OSOBE BEZ SAKRAMENATA Moguće pod uvjetima, premda se ne preporučuje