LJETO U ZNAKU KORONE I ZAŠTITE OD NJE Pad potražnje za radnicima

Aplikacija Stop COVID-19

Premda je vrhunac ljeta, još se jako puno govori o opasnosti od koronavirusa. Uvodi se i dobrovolja uporaba aplikacije »Stop COVID-19« za praćenje kontakata, no ministar zdravstva rekao je da bi u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije mogla postati obvezna. Uzme li se u obzir da u Hrvatskoj ima više od 6 milijuna korisnika mobitela, u to su uračunati vlasnici više od jednoga uređaja, te da je riječ o novoj aplikaciji pa ljudi iz znatiželje žele pogledati o čemu je riječ, broj korisnika u nešto manje od 24 sata od aktivacije usluge prilično je malen. Da građani nisu zainteresirani za aplikaciju pokazuju rezultati mrežne ankete Jutarnjega lista. Nakon tri sata ankete od 3580 osoba njih 68 posto odgovorilo je da ne namjerava instalirati aplikaciju, a upravo bi masovnost uporabe bila ključ uspjeha aplikacije.

Opasnost od širenja koronavirusa i mjere zaštite i dalje su dominantne oznake ovogodišnjega ljeta u Hrvatskoj, a posljedica toga je i znatan pad potražnje za radnicima, odnosno porast broja nezaposlenih.

Da bi imala uspjeha, trebalo bi je instalirati najmanje 60 posto stanovništva. U Hrvatskoj to znači oko 2,4 milijuna građana. No mnogi se s pravom boje zloporabe mogućnosti takvoga praćenja pa ga opravdano ne žele.

Evoluiralo je mišljenje o maskama

Kako piše Tanja Rudež mišljenje o nošenju maski zacijelo je najviše evaluiralo od početka pandemije, i u Hrvatskoj, i u svijetu. Zbog opasnosti da dođe do nestašice na početku je mišljenje stručnjaka bilo da maske nisu potrebne ljudima koji ne pokazuju znakove respiratorne infekcije, nego onima koji su na prvoj crti »fronte« s koronavirusom, kao što su medicinski djelatnici. U međuvremenu objavljeno je mnoštvo studija koje govore u prilog nošenja maski pa je i Svjetska zdravstvena organizacija početkom lipnja pozvala vlade da potaknu ljude na njihovo nošenje. Nedavno su i Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor apelirali na građane da nose maske u zatvorenim prostorima gdje boravi više ljudi. Najobuhvatnije istraživanje dosad, analiza 172 studije od 16 zemalja koju je u lipnju objavio medicinski časopis Lancet, obuhvatila je 25 000 ljudi te dokazala da nošenje maske uz higijenu ruku i držanje fizičke distance znatno može smanjiti rizik od zaraze koronavirusom. Primjerice nošenjem maski uz držanje razmaka od jednoga metra rizik od zaraze smanjuje se za 85 posto. Najučinkovitije su respiratorske maske, no one se preporučuju medicinskim djelatnicima koji su u kontaktu s teško oboljelima. Ako se zateknu bez maske u javnom prijevozu u Velikoj Britaniji, putnici plaćaju kaznu od oko 100 eura i moraju napustiti prijevozno sredstvo. Isti prekršaj rezultira kaznom od 100 eura u Španjolskoj, Francuskoj 135 eura te 150 eura u Grčkoj…

Stalni rat s bakterijama i virusima
U seriji videointervjua »Imperativi uspjeha« s jednim od najuglednijih hrvatskih znanstvenika, vlasnikom »Genosa« i članom znanstvenoga savjeta koji pomaže Vladi u borbi protiv epidemije Gordanom Laucom razgovaralo se o tome kako suzbiti neizvjesnost koju je donio COVID-19. Na ključno pitanje zašto su javne rasprave o smrtnosti od infekcija izazvane SARs-CoV-2 vrlo rijetke te možemo li na temelju našega serološkoga istraživanja koje je obuhvatilo 1054 ispitanika govoriti o smrtnosti u Hrvatskoj Lauc je odgovorio da ga možemo povezati s istraživanjima iz zemalja kao što su Slovenija ili Češka pa ispada da je u Hrvatskoj samo 0,1 posto, ali će se opet otvoriti pitanje pouzdanosti brojeva. Treba voditi računa, upozorio je Lauc, da bismo i uz smrtnost od 0,1 posto mogli imati 2000 mrtvih ako bi se, recimo, zarazilo pola stanovnika Hrvatske. U stalnom smo ratu s bakterijama i virusima. Imali smo pauzu od 50 godina kad smo antibioticima i cijepljenjima eliminirali većinu zaraza. Nažalost ta je pauza prošla. Svijet je povezan pa se virus širi u samo nekoliko tjedana. Trebamo nova »oružja« protiv stvarnih neprijatelja.
Hrvatska je otvorena turistima

Potez nizozemskih vlasti koje su Hrvatsku svrstale u društvo epidemiološki manje sigurnih zemalja bila je vrlo neugodna vijest jer hrvatski turizam ove godine više nego ikad ovisi o gostima koji dolaze automobilima, a upravo su Nizozemci jedni od tih, piše Radmila Kovačević. Uz tu neugodnost, dodatnu nervozu stvarala je mogućnost, koja je već neko vrijeme lebdjela u zraku, da Austrija svojim gostima po povratku iz Hrvatske propiše samoizolaciju ili da moraju imati test na COVID-19. To bi za ionako prepolovljenu sezonu u doba korone bio nenadoknadiv gubitak. No to se srećom nije dogodilo. Doduše, sada je svaki gost bitan. Spomenutih Nizozemaca lani je bilo oko pola milijuna, Hrvatska je ovih dana tražena u toj zemlji i osjetit će se svaki Nizozemac koji ne dođe. Austrijanci su treći po brojnosti hrvatski gosti, lani ih je došlo više od 1,3 milijuna, a ti su »auto-gosti« i sad među najbrojnijim nacijama na Jadranu. Upravo oni, uz Nijemce i Slovence, daju nadu da bi ova sezona mogla završiti vrlo dobro u odnosu na mršave izglede od prije dva mjeseca. Trenutačno ih se kod nas odmara oko 40 tisuća. Austrijsko ministarstvo zdravlja objavilo je da su 32 zemlje rizične za putovanje, ali ne i Hrvatska. Na tom su popisu zemlje od BiH, Srbije i Crne Gore preko Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova do Turske, Rusije i Švedske. Austrijanci moraju po povratku iz tih zemalja predočiti zdravstveni test.

Kako se navodi u dnevnom tisku oko 13 500 vlasnika mobilnih telefona Android i Iphone u Hrvatskoj do kraja srpnja instaliralo je aplikaciju »Stop COVID-19«… (…) Nakon tri sata ankete od 3580 osoba njih 68 posto odgovorilo je da ne namjerava instalirati aplikaciju… Da bi imala uspjeha, trebalo bi je instalirati najmanje 60 posto stanovništva. U Hrvatskoj to znači oko 2,4 milijuna građana. No mnogi se s pravom boje zloporabe mogućnosti takvoga praćenja pa ga opravdano ne žele.

Informaciju iz Austrije odmah je s olakšanjem komentirao direktor Hrvatske turističke zajednice: »Ovo su odlične vijesti za hrvatski turizam s obzirom na to se Austrija nalazi među pet inozemnih tržišta s kojim ostvarujemo najveći turistički promet. Očekujemo nastavak pozitivnih trendova.« Očekuje se da Hrvatska u špici sezone izvuče barem 50 posto lanjskoga prometa.

Trećina više nezaposlenih nego prošle godine

Pad potražnje za radnicima bilježe sve djelatnosti osim zdravstva i socijalne skrbi te graditeljstva, o čemu piše Sanja Stapić. S popuštanjem mjera zaštite neke su djelatnosti u prvom polugodištu zapošljavale više radnika nego lani pa je taj porast iznosio 25 posto u zdravstvu i socijalnoj skrbi te 12 posto u graditeljstvu, što nije neobično s obzirom na situaciju s epidemijom koronavirusa i potresom koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu. Ipak, trenutačni prosječni tjedni broj objavljenih oglasa na portalu te mobilnim aplikacijama i dalje je nešto niži u odnosu na pretkrizne brojke. »Ako pravovremenim i hrabrim odlukama pomognemo poduzetnicima u transformaciji društva i intenziviranju gospodarskih aktivnosti, očekivani pad potražnje može biti manji od predviđenih 37 posto«, smatra Igor Žonja, direktor portala MojPosao. Na početku krize Vlada je isplaćivanjem novčane pomoći poslodavcima znatno pridonijela opstanku gospodarstva i očuvanju radnih mjesta, a sada je veoma važno fokusirati se na hitno odbrojavanje 5000 zahtjeva za kreditiranjem. Žonja vjeruje da je to najvrjednije što se sada može napraviti. Trenutačno je 149 718 nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj i 9865 objavljenih slobodnih radnih mjesta u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenih je krajem lipnja bilo 150 651, čak 34 posto ili 38 482 osobe više nego u isto vrijeme prošle godine. Na mjesečnoj se razini stanje malo poboljšalo jer je u odnosu na kraj svibnja nezaposlenih bilo manje, za 4,6 posto ili 7188 osoba.407

IZVORGlas Koncila br. 32/2020.
Prethodni članakŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U KORAĆU Baština stečena trudom, znojem i krvlju nema cijene
Sljedeći članakISKLJUČENJE IZ PRODUŽENOGA MIROVINSKOGA OSIGURANJA Zakinuti zaposleni s nepunim radnim vremenom