U sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, hrvatska Vlada pokreće program usmjeren protiv lažnih vijesti vrijedan 45 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnom europskom novcu. Fenomen dezinformacija nije specifičan za Hrvatsku, nego je globalni. Informacijski poremećaj toliko je velik da je u suvremenoj teoriji medija nazvan dezinformacijskim poretkom, objasnila je na predstavljanju toga projekta prof. dr. Marijana Grbeša Zenzerović sa zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti. Ona je s Ivom Nenadić i u suradnji s Mladenom Karanom i Matejem Gjurkovićem s FER-a izradila stručnu studiju »Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernica za djelovanje«. O tome je za »Večernji list« izvijestila Nataša Vlašić Smrekar.
Dezinformacijski poredak nije uvijek loš, jer znači demokratizaciju javnoga prostora, ali cijena demokratizacije golemo je informacijsko opterećenje i prati nemogućnost procjene koja je informacija vjerodostojna, rekla je prof. Grbeša Zenzerović, dodajući da važnost kvalitetnoga profesionalnoga novinarstva i potrebu provjere medijskih informacija dodatno naglašava činjenica da dezinformacija dobiva svoju snagu tek kad ju prenesu tradicionalni mediji. Nositelji projekta »Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka« bit će Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije, a Robert Tomljenović iz te agencije rekao je da provjeravanje činjenica i medijska pismenost nisu antibiotik koji će u sedam dana izliječiti društvo, ali se nada da mogu pokrenuti trend prepoznavanja lažnih vijesti i vraćanja povjerenja u novinarstvo.
Procjenjuje se da samo u turizmu nedostaje oko 30 tisuća radnika, no problem je što mnogo poslodavaca i dalje misli da oni mogu raditi bez slobodnoga dana, obećavaju im se i brda i doline, a na kraju se to ne poštuje. Recepcionari, konobari, kuhari, sobari i čistači, taksisti i animatori, majstori za pizzu i roštilj – pripadaju među zanimanja za koja na Jadranu sada vlada prava pomama, a riječ je o sezonskoj radnoj snazi koja će na leđima iznijeti turističku sezonu 2022. Mirela Goreta napisala je za »Slobodnu Dalmaciju« da su društvene mreže preplavljene oglasima vlasnika ugostiteljskih objekata na obali, koji najčešće trebaju djelatnike do 1. listopada. A njih, općepoznato je, u sezoni itekako manjka, pogotovo jer nekoć omiljeni Slavonci davno odoše put Irske. Na tržište rada utjecala je pandemija koronavirusa, koja je »progutala« dobar dio radne snage iz sektora ugostiteljstva u razdobljima zatvaranja ili ograničenoga rada kafića i restorana. Mjere državne potpore od četiri tisuće kuna mnogima su, razumljivo, bile nedostatne za pokrivanje redovitih mjesečnih troškova, što je dovelo do odljeva ugostiteljskih djelatnika u druge sektore. Poslodavci s Jadrana obećavaju plaće od tisuću, tisuću i dvjesto do tisuću i petsto eura, plus napojnice, plus slobodan dan u tjednu… Stoga domaći poslodavci traže radnike iz uvoza, a najviše ih je iz susjednih zemalja: BiH, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, ali i iz Albanije, Ukrajine, pa čak i iz Nepala i Indije. MUP je objavio da je lani izdano 82 tisuće radnih dozvola, a procjenjuje se da će tako biti i ove godine. Samo u turizmu, procjenjuje se, nedostaje oko 30 tisuća radnika.
Lana Kovačević aktualizirala je za »Večernji list« temu biznisa s tečajevima koji pripremaju srednjoškolce na upise na fakultete. U školskoj 2020./2021. na pripreme za državnu maturu išlo je 62,9 posto učenika gimnazija i 50,3 posto učenika strukovnih programa koji su željeli upisati fakultet. Od ukupnoga broja gimnazijalaca koji su se odlučili dodatno pripremati za ispite državne mature 48,6 posto njih biralo je pripreme pohađati kod privatnih tvrtki uz plaćanje, a kod učenika strukovnih škola taj je postotak niži, 26,4 posto. Rezultati su to istraživanja provedenoga u projektu »Nacionalno praćenje učinaka pandemije i potresa na sustav odgoja i obrazovanja«, koje su proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. U istraživanju koje je provedeno u svibnju 2021. godine sudjelovalo je 80 srednjih škola s ukupno 6353 učenika, od kojih 2538 gimnazijalaca. Od učenika koji su sudjelovali u istraživanju, njih 11,6 posto pripreme je pohađalo na dvama mjestima: u školi i u privatnim tvrtkama koje provode pripreme za državnu maturu. U korištenju plaćenim pripremama izdvajaju se učenici koji žive na području Zagreba i okolice – 73,2 posto gimnazijalaca iz zagrebačke regije pohađalo je pripremne tečajeve. Slijedi središnja Hrvatska u kojoj se 39,7 posto gimnazijalaca odlučilo za maturu pripremati kod privatnih tvrtki, a u Dalmaciji 28,4 posto. Što se pak regionalnoga pohađanja pripremnih tečajeva učenika strukovnih škola tiče, ono je znatno ujednačenije – u zagrebačkoj regiji na pripreme kod privatnih tvrtki išlo je 29,8 posto strukovnjaka, a u Dalmaciji 16,7 posto. Zanimljivo je da pripremne tečajeve češće odabiru učenici boljega školskoga uspjeha, a oni ujedno češće odabiru i plaćene pripreme organizirane kod privatnih tvrtki. Tako je, primjerice, od ukupnoga broja gimnazijalaca koji su bili obuhvaćeni istraživanjem sa školskim prosjekom 4,51 do 5,00 na plaćene pripreme išlo 32,2 posto, a još ih je 21,7 posto pohađalo i pripreme koje se organiziraju u školama. Među ostalim, plaćenim pripremama pristupilo je više djece čiji roditelji imaju više obrazovanje. Od ukupnoga broja učenika koji su pristupili istraživanju 31,5 posto njih pripreme za državnu maturu pohađalo je u školi.
