PANDEMIJA SE OSJETI I U NOVČANIKU Hrana je sve skuplja

Snimio: B. Čović
Hrana je u travnju bila četiri posto skuplja nego prije godinu dana, pri čemu je cijena mesa porasla za 7,1, a voća za 13,9 posto.

U vrijeme kada napisi o koronavirusu dominiraju javnim prostorom u drugi je plan pala prva hrvatska transplantacija srca tijekom epidemije. Pacijent je šest godina živio s mehaničkom potporom poznatijom u javnosti kao »umjetno srce«, a onda mu se posrećilo, o čemu je u Jutarnjem listu pisala Goranka Jureško: »Nakon 11-satne operacije 38-godišnjak je dobio novu šansu za život – novo srce. Transplantacijski tim KBC-a Zagreb, koji je vodio prof. dr. Hrvoje Gašparović, napravio je prvu transplantaciju nakon korona-razdoblja hrvatskih bolnica u kojem su mnogi nehitni programi bili zaustavljeni. Srce je ovaj put stiglo od donora iz Slovenije pa je bila potrebna i ‘međudržavna suradnja’ koja je, na sreću toga mladoga čovjeka, sretno završila. ‘Prije svega trebalo je riješiti pitanje testa na koronavirus jer se trenutačno za svaki kirurški zahvat traži i taj ‘predoperativni dokaz’. Kad se utvrdilo da su i donor i primatelj negativni, odlučili smo se za transplantaciju’, kaže prof. dr. Gašparović. Dodaje da je pacijent nakon operacije smješten u jedinicu intenzivne skrbi, stabilan je i sve govori da će se dobro oporaviti. (…) Ova je transplantacija bila vrlo komplicirana jer je pacijentu ovo bio četvrti zahvat koji je rađen kroz prsni koš, a u takvim je slučajevima svaki sljedeći zahvat kompliciraniji od prethodnog. U cijeloj ‘misiji’ trebalo je puno koordinacije ne bi li se baš sve posložilo, od toga da i donor i primatelj srca budu korona-negativni, da se može prijeći hrvatsko-slovenska granica bez komplikacija, da se okupe ekipe kardiokirurga i kardiologa, da ravnateljstvo KBC-a i Ministarstvo zdravstva obave svoj dio posla… ‘Nekako se sve poklopilo.

Pacijent je šest godina živio s mehaničkom potporom poznatijom u javnosti kao »umjetno srce«, a onda mu se posrećilo, o čemu je u Jutarnjem listu pisala Goranka Jureško: »Nakon 11-satne operacije 38-godišnjak je dobio novu šansu za život – novo srce.«

Popuštanje mjera zbog epidemije, od kojih je bilo najvažnije otvaranje granica, jedan je od razloga što je sve išlo relativno brzo. Sve smo dogovorili s kolegama u Sloveniji. Naš je eksplantacijski tim otišao po srce i sve je teklo bez problema’«, objasnila je Jutarnjemu listu dr. Jasna Brezak, koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb.

Iza istih vrata drukčija slika

Ivana Rimac Lesički u Večernjem listu indikativnim naslovom »Slušajmo dr. Markotić, budimo opet mala zemlja za velika djela« uvodi u tekst kojim obrazlaže da se dva mjeseca nakon prvoga slučaja koronavirusa Hrvatska vraća u normalu. »Barem to nastoji postupnim otvaranjem svega što je zbog epidemije moralo zatvoriti vrata. Ali, kad danas otvorimo ista ta vrata, mnogo toga iza njih ne će izgledati onako kako smo navikli. Teta u knjižnici nosit će masku, na ulazu ćemo dezinficirati ruke, a kad vratimo knjige, sve se moraju prebrisati dezinfekcijskim sredstvom. U javnom prijevozu ne će – odnosno ne smije – biti gužve, a starijim ljudima savjetuje se da se njime ne koriste. Svemu je tomu cilj što više suzbiti virus, a epidemiolozi su napisali upute za svako pojedinačno ‘otvaranje’ koje nam slijedi sljedećih tjedana. (…) Natjecanje tko će prije na šišanje ili pedikuru totalno je trendi status, a izgleda da je nebitno kako će isti ti frizeri i kozmetičari raditi. Svojim ponašanjem štitimo i sebe i druge, pa tako i svoje frizere te obratno. Struka nam je svima dala praktički ‘upute za svakodnevicu’, ali može ona četvorka iz Stožera ponavljati do sudnjeg dana što nam je činiti ako to kao osobnu odgovornost ne shvati svaki pojedinac. Dok ne shvati da je svijetom zavladala pandemija još uvijek prilično nepoznatog virusa za koji nemamo lijek ni cjepivo, a koji se do sada pogubnim pokazao ponajprije za starije ljude i kronične bolesnike. To ne znači da mladi i zdravi sada trebaju krenuti ‘u juriš na salone’ jer zbog zarazne bolesti svi ovisimo jedni o drugima. Naše ponašanje itekako utječe na zdravlje ljudi oko nas. Budimo stoga odgovorni, zaštitimo sebe jer tako štitimo i sve druge. Struka je propisala ono što je u ovom trenutku najučinkovitije, možda će već sutra znati više, pa neka nam svima to ‘sutra’ dođe sa što manje posljedica od ove bolesti. Budimo, kako je rekla profesorica Markotić, ponovno mala zemlja za velika djela«, zaključila je Rimac Lesički.

Novi načini maltretiranja
Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika provedeno je među učenicima iz 45 zemalja, a pokazalo je da u Hrvatskoj najmanje učenika voli školu. Istraživanje je pokazalo da 13 % 15-godišnjakinja stvarno ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 29 % ih to za sebe ne misli. Nadalje, 48 % učenica u dobi od 15 godina kaže da su im školske obveze veliko opterećenje, a 62 % preskače doručak. Među 15-godišnjim učenicima muškoga spola 60 % ne jede voće i povrće svaki dan, a 50 % ih ne pere ujutro i navečer zube. »U Hrvatskoj 83 % adolescenata živi s oba roditelja, čime smo se svrstali na 5. mjesto. Na prvom mjestu je Albanija. Što djeca misle o školi posebno je zabrinjavajuće, tumači Petra Plivelić u Jutarnjem listu. »Učenici i učenice mogli su izabrati odgovor u rasponu od ‘jako je volim’ do ‘uopće je ne volim’. Šokira podatak da je učenici u dobi od 13 godina uopće ne vole, pa je Hrvatska na zadnjem, 45. mjestu s najnižim udjelom učenika koji su odgovorili da jako vole školu, a u istraživanju četiri godine prije ovoga bili smo na predzadnjem mjestu. Udio đaka koji jako vole školu kod učenika je 15 posto u dobi od 11 godina, 5 posto u dobi od 13 godina i 13 posto u dobi od 15 godina. Ovom negativnom trendu vjerojatno pridonosi i ‘opterećenje školom’. Udio učenika koji se osjećaju opterećeno školom raste od 23 posto u dobi od 11 godina, preko njih 41 posto u dobi od 13 godina, a onda se smanjuje na gotovo 33 posto u dobi od 15 godina. No, gledano po godinama, udio učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su u velikoj mjeri ili jako opterećeni školom rastao je kontinuirano. U svim ispitivanim dobnim skupinama veći je udio djevojčica nego dječaka koji svakodnevno komuniciraju s bliskim prijateljima preko elektroničkih medija. Online svijet stvorio je i nove načine maltretiranja. U dobi od 13 godina, naša je zemlja osma zemlja s najvećim udjelom učenika koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant-poruke, objave, e-mailove ili tekstualne poruke. Hrvatska je trinaesta po redu s problematičnom upotrebom društvenih medija kod učenika u dobi od 11 godina, petnaesta kod učenika u dobi od 13 godina te jedanaesta kod učenika u dobi od 15 godina. Podatci o rizičnim ponašanjima – pušenju cigareta i pijenju alkohola – i dalje pokazuju zabrinjavajuću situaciju, ali ipak bolju nego 2014. godine. Hrvatska je sedma po redu po broju 15-godišnjaka koji puše, na vrhu su Litva i Latvija, a na dnu ljestvice su Azerbajdžan i Kazahstan. Novo istraživanje bilježi 30,9 posto dječaka i 18,7 posto djevojčica u dobi od 15 godina koji su se opili najmanje dvaput u životu, a 16,6 posto 15-godišnjaka i 12,5 posto 15-godišnjakinja jednom je ili više puta u životu uzelo marihuanu.«
Mnogi su proizvodi poskupjeli

Da su cijene energenata i prijevoza snažno pale, ali hrana postaje sve skuplja potvrđuje svojim tekstom Marina Klepo u Jutarnjem listu. Piše da se očekuje da će trgovci u idućim mjesecima spuštati cijene kako bi održali prodaju i smanjiti zalihe, tim prije što bi mnogi ljudi mogli ostati bez posla ili sa smanjenim primanjima, što bi smanjilo i kupovnu moć. Rast cijena očekuje se samo kod manjega broja proizvoda, primjerice prehrambenih. »Mnogi su proizvodi poskupjeli jer je tijekom travnja postala otežana njihova proizvodnja i distribucija. Tako je primjerice, prema podatcima DZS-a, hrana u travnju bila četiri posto skuplja nego prije godinu dana, pri čemu je cijena mesa porasla za 7,1, a voća za 13,9 posto. Vjerojatno zbog povećanja trošarina, jaka alkoholna pića poskupjela su za sedam posto, a duhan za 5,2 posto. Pad većine cijena na početku korona-krize za ekonomiste je bio očekivan, ne samo zbog pada drastičnih kretanja na tržištu nafte, nego i zbog činjenice da su sklonost i mogućnosti potrošnje kućanstava bili prilično skučeni.«

IZVORGlas Koncila br. 22/2020.
Prethodni članakU TRI ŽUPE KUPSKE DOLINE VJERA OBOGAĆUJE ŽIVOT U OPUSTJELIM SELIMA Iako malobrojni, s Crkvom idu naprijed
Sljedeći članakKAD BI SE POŠTOVALI KLJUČNI DOKUMENTI… Europska povelja o zdravstvenoj jednakosti i COVID-19