NAKON RATA NOVI EGZODUS Tko dirigira iseljavanjem Hrvata?

Snimio: B. Čović

Hrvatska postaje sve više iseljenička zemlja, a samo se u Irsku posljednjih nekoliko godina iselilo 17 000 građana. Među iseljenima je proteklih godina bilo 20 000 djece. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović najavila je prijedloge demografskih mjera. »Dogovorit ćemo se o njihovu predstavljanju i voljela bih da to bude u sinergiji i suradnji s Vladom, a ako to ne bude moguće, uskoro ću ih predstaviti sama«, rekla je Predsjednica. O tome pišu Dijana Jurasić i Ivica Beti u Večernjem listu. Jedna od mjera svakako je rješavanje problema rada na određeno, koji osobito pogađa mlade ljude koji ne mogu planirati obitelji zbog višegodišnjega nesigurnoga posla, a ponekad se zaposlenje na neodređeno čeka u nedogled. Hrvatska je u vrhu Europske unije po udjelu radnika koji rade na određeno, a nije slučajno ni to što najveći udio zaposlenih na određeno ima Slavonija iz koje se iseljava najveći broj mladih ljudi. Također, predsjednica bi mogla predložiti poseban paket mjera za obitelji i mlade u ruralnim i slabije razvijenim krajevima, koji uključuju porezno rasterećenje, stambene olakšice i druge beneficije. Pritom je država ta koja uz brigu o povećanju zaposlenosti mora voditi računa o ujednačenom razvoju zemlje i da su mladima u nerazvijenim područjima dostupni kvalitetni vrtići, škole, liječnici i ostala potrebna infrastruktura. Hrvatska je primjer neravnomjerno razvijene države, a ako se neka područja potpuno isprazne, to znači da je svaki budući razvoj u njima onemogućen i da je to izgubljen prostor. Također, sada država ne mari za egzistencijalnu sigurnost mladih obitelji koje u krizi ostaju bez posla pa će vjerojatno jedna od predloženih mjera Predsjednice biti da država preko socijalnih fondova financijski pomogne mladim obiteljima koje ostanu bez posla dok ne premoste krizu, odnosno dok ne pronađu posao. Rješavanje stambenih pitanja za mlade treba biti uklopljeno u socijalne programe, no sufinanciranje stanova za mlade koji nemaju svoj krov nad glavom mora biti znatno povoljnije u ruralnim i nerazvijenim područjima. Niz zapadnih zemalja s razvijenom pronatalitetnom politikom pozitivno diskriminira zaposlene majke, za razliku od Hrvatske, i ta mjera mogla bi se naći među prijedlozima Predsjednice, kao i prijedlozi da se delimitiraju roditeljske naknade na punu plaću, povećavaju izdvajanja za djecu uz neizostavno poboljšavanje usluga za djecu. Treba voditi računa i da je hrvatsko društvo heterogeno i demografske mjere treba prilagoditi svim slojevima, onima koji imaju i više i niže plaće. 

Nobelovci na splitskoj medicini

Dokaz da se podiže razina znanja u Hrvatskoj je i Medicinski fakultet u Splitu na kojem je održan međunarodni znanstveni skup o praktičnim znanjima za studente.

Hrvatska je u vrhu Europske unije po udjelu radnika koji rade na određeno, a nije slučajno ni to što najveći udio zaposlenih na određeno ima Slavonija iz koje se iseljava najveći broj mladih ljudi.

Cilj te četverodnevne regionalne manifestacije bio je pružiti studentima medicine, dentalne medicine i farmacije najvažnija praktična znanja za njihovu buduću karijeru. Na skupu je sudjelovalo 500-tinjak studenata, profesora, volontera i ostalih zainteresiranih iz osam zemalja Europe, na 65 predavanja, radionica i ostalih aktivnosti. Među više od 70 domaćih i inozemnih predavača iznimno je zapažen bio dolazak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1991. godine Erwina Nehera i svjetskoga stručnjaka za placebo-efekt Fabricija Benedettija, koji su održali predavanje i radionicu. Prof. Neher Nobelovu je nagradu dobio zajedno s prof. Bertom Sakmanom za rad na funkciji ionskih kanala stanice i otkrivanje metode priljubljene elektrode, tzv. »Patch Slamp« metode koja je omogućila snimanje malih ionskih struja.

»Za reforme, za ljude«

I dok se u pojedinim strukama osjeća razvoj, na drugim poljima rada osjeća se nazadovanje. Tako su na proslavi Prvoga svibnja izneseni podatci poražavajući za Hrvatsku trgovačku mrežu. Navedeno je da tjedni rad trgovina u Austriji ne smije prijeći 72 sata, a u Hrvatskoj trgovine smiju raditi po 24 sata dnevno. Vlada se hvali da rastu ekonomski pokazatelji, ali ne raste ništa osim broja ljudi koji napuštaju Hrvatsku, rekao je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, zauzeo se pak za zabranu rada nedjeljom. »Ići ćemo s prijedlozima zakona pred Vladu. Ne budu li nas slušali, idemo na prikupljanje potpisa za referendum na kojem će građani odlučiti treba li zabraniti rad nedjeljom«, najavio je Sever. Pojasnio je da za razliku od Austrije u kojoj trgovine mogu raditi 72 sata tjedno, ali ne i nedjeljom i blagdanom, u Hrvatskoj trgovine mogu raditi 168 sati tjedno, odnosno svih sedam dana u tjednu po 24 sata dnevno. Pod sloganom »Za reforme, za ljude« sažeta su traženja hrvatskih radnika – pravedne plaće i bolji uvjeti rada, dostojanstvena starost, kvalitetno obrazovanje kao temelj razvoja i budućnosti, efikasan javni zdravstveni sustav dostupan svima, učinkovito pravosuđe i javna uprava te vraćanje povjerenja građana u institucije, kao i promjena odnosa prema Europskoj uniji unutar nje, odnosno Europa za građane.

Iseljavanje – znanstvena činjenica

Dijana Jurasić u Večernjem listu piše o onima koji se i dalje iseljavaju iz Hrvatske tražeći bolje uvjete života, donijevši niz svjedočanstava. »Nakon diplome vraćam se doma u Našice i radim kao trgovac i kasnije kao konobar te nakon uzaludnoga slanja mailova za pripravnički ili bolji posao – bez pretjerivanja poslao sam više od 1000 mailova i zamolbi, nisam imao ni političke, a ni rodbinske veze za bolji posao, pa sam odlučio, ako moram raditi takve uslužne poslove, onda ću ih radije raditi negdje za normalan novac i normalan život«, prenijela je izjavu Slavonca Nevena (29), magistra ekonomije koji se odselio u Irsku. Autorica potom piše: »Ta izjava zorno pokazuje zašto su mladi i obrazovani Slavonci spremni u Irskoj raditi kao sobari, konobari, prodavači… U istraživanju ‘Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije’ za znanstveni časopis ‘Migracijske i etničke teme’ Marijeti Rajković Iveti sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta te Tei Horvatin iz Našica Slavonci su ispričali da su uz prevladavajući ekonomski motiv iseljavanja otišli i zbog nezadovoljstva potaknutoga nepotizmom i korumpiranosti od lokalne do nacionalne razine, mogućnosti brzoga nalaženja posla u Irskoj, pozitivnih iskustva prijašnjih migranata, znanja engleskoga jezika… Istraživanje je provedeno od ljeta 2015. do jeseni 2017., a svjedočanstva iseljenih pokazuju da će se iseljavanje teško zaustaviti bez korjenitih promjena u Hrvatskoj.«

»Našim mamama je najgore. Nisu očekivale da ćemo morati otići jer ipak su oni nekako uz srednje škole nas uspjeli podići i osigurati nam fakultetsko obrazovanje. Stalno su nam govorili: ‘Samo vi diplomirajte, lako ćete onda!’« kazala je Laura (30), povjesničarka, koja radi kao sobarica u Irskoj, u koju se odselila s dečkom Slavoncem, sada suprugom. Ona jedina nije iz Slavonije, nego iz Koprivnice. Mladi, uglavnom visokoobrazovani Slavonci u Irskoj rade nekvalificirane i nisko vrjednovane poslove, navode autorice istraživanja. Većinu je u Irsku otjeralo životarenje u Hrvatskoj. Laurin suprug Dario (30), također povjesničar iz Županje, tako je kazao: »Ja vjerujem da bismo se mi mogli zaposliti na svom području, ići na zamjene, imati po pola satnice i tako preživljavati, ali koliko bi to trajalo. Osnovna škola u koju sam ja išao i u kojoj sam kratko radio imala je 1998. A, B, C razred. 2016. upisali su samo jedno odjeljenje, i to možda 15 učenika. Ja kad sad dođem u kafić od nas 10 koji bismo se znali sresti, samo jedan stalno živi u Županji, svi drugi su nekamo otišli!« prenosi Večernji list te donosi komentar demografa dr. Stjepana Šterca: »U zadnje vrijeme u odgovorima mladih postaje dominantno to da su radije spremni prihvatiti izazov života izvan Hrvatske i raditi poslove ispod svoje stručne spreme nego ostati jer misle da je vani uređenije društvo i da će se dizati na socijalnoj ljestvici, a nažalost u Hrvatskoj u to ne vjeruju.« Svime što se događa s iseljavanjem čini se kao da dirigira neka veća sila jer teško je shvatljivo kako je moguće da se takvo iseljenje i odlazak stanovništva ponovno događa – nakon rata.

Kuharu za prvi dan škole 1200 kuna

Hrvatskoj nedostaje kvalificiranih kuhara i konobara pa su se i hoteli uključili u akcije, o čemu svjedoči bračko mjesto Bol kojemu kao i u nizu jadranskih otoka kronično nedostaje strukovnih radnika. Oni nude roditeljima budućih srednjoškolaca primamljivu ponudu: učenici koji ispunjavaju uvjete upisa u smjerove srednje škole Bol za kuhare i konobare dobit će besplatan smještaj i prehranu u adaptiranom učeničkom domu te mjesečnu stipendiju od 1200 kuna. Kada će odgovorni shvatiti da je došlo vrijeme u kojem se više traži školovanje stručnih zvanja – za poslove turizma, poljoprivrede i ostalih novih zvanja?

IZVORGlas Koncila br. 19/2018.
Prethodni članakŽUPA BEZGRJEŠNOGA ZAČEĆA BDM U ŠIBENIKU Crnica bijele crkve sv. Nediljice
Sljedeći članakSUPRUŽNICI ANDRIĆ MAJKU BOŽJU ČASTE UZ PJESMU I HARMONIKU »U jutro rano dok danak sviće…«