Čak i male oscilacije, odnosno promjene vremena poput primjerice pada ili porasta temperature zraka za 3 – 7 stupnjeva, vlažnosti zraka u granicama 10 – 15 postotaka i atmosferskoga tlaka za najviše 5 – 10 milimetara živina stupca izravno utječu na zdravstveno stanje određenih ljudi

Interakcija čovjeka i prirode neizbježna je pa je općepoznato da priroda ima velik utjecaj na zdravlje čovjeka. Ta činjenica poznata je od davnina, pa je već u 3. st. prije Krista u Hipokratovu djelu »De aere, aquis et locis – O zraku, vodi i tlu« opisan utjecaj klimatskih i geografskih čimbenika na zdravstveno stanje čovjeka. U tom djelu, među ostalim, navedeno je da liječnik mora u terapiji pozornost obratiti na lokalne karakteristike godišnjih doba i na veliko značenje utjecaja vjetrova te naglih vremenskih promjena. Praćenje utjecaja prirode na funkcioniranje ljudi pokazalo je značajnu povezanost pa tako postoji legenda o »dubrovačkoj južini« u kojoj se navodi da se za vrijeme južine u Dubrovačkoj Republici nisu smjele donositi važne odluke. Osvrćući se na ta vremena, dubrovačka književnica Tereza Buconić Gović napisala je: »On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samoga po šiločini (šilok, jugo, op. a.) ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!« Nadalje, povezujući neraskidivost čovjeka i prirode, američki klimatolog Howard J. Critchfield navodi da je »atmosfera ocean zraka na čijem dnu živi čovjek«. Iz toga razloga ona djeluje na čovjeka i na sva živa bića koja se trebaju prilagođavati zbivanjima u atmosferi.

A što kad »zajuži«?

Jugo se može javiti u sva godišnja doba, a najviše se javlja u proljeće i jesen, i to u vrijeme najbliže zimi. Jugo je najčešće povezano s kišom i ciklonom, a rjeđe se javlja suha južina koja je povezana s anticiklonom. Tijekom južine dolazi do pada tlaka zraka, rasta temperature i visoke vlažnosti. Takve atmosferske prilike izazivaju elektromagnetske impulse koji utječu na organizam potičući ga na reakciju i prilagodbu. Kod zdravih osoba prilagodba je bolja, a kod kroničnih bolesnika i starijih osoba te prilagodbe su teže. No sve se više zapažaju meteoropatske tegobe kod mlađih i zdravih osoba jer suvremeni način života uzrokuje i »otuđenje« čovjeka od prirode jer uglavnom boravi u zatvorenim, pregrijanim ili klimatiziranim prostorima, živi stresno, nepravilno se hrani i slabo kreće. Tako se i organizam teže prilagođava atmosferskim prilikama. Pod utjecajem vremenskih promjena dolazi do disharmonije živčanoga sustava, što se odražava na mišiće i krvne žile koje se stežu te se javljaju grčevi, glavobolje, vrtoglavice, umor, tromost. To su razdoblja kada su učestale i kardiovaskularne tegobe.

Atmosferske prilike za vrijeme južine izazivaju elektromagnetske impulse koji utječu na organizam potičući ga na reakciju i prilagodbu

Prva istraživanja u Hrvatskoj iz područja utjecaja vremenskih prilika na zdravlje (Karakteristike vremenskih prilika u sedmodnevnim razdobljima s velikim brojem infarkta miokarda u Zagrebu – Plečko i sur., 1983.) pokazala su da se najveći broj srčanih infarkta događa zimi u vremenskim situacijama s niskim tlakom zraka, tipom vremena s južnim strujanjem, uz česte prolaze fronti. Približne je rezultate dobilo nekoliko sličnih istraživanja provedenih u Hrvatskoj u kasnijim godinama. Utjecaj tih promjena rezultira pojačanim lučenjem hormona stresa (ACTH) i smanjenjem endorfina (hormona sreće), što dovodi i do povećane emocionalne osjetljivosti i pojačane podražljivosti. To je posebno naglašeno kod osoba sa psihičkim poremećajima. Znači li to da se treba bojati južine, da južina neizbježno donosi tegobe te da treba kapitulirati pod nasrtajem južine? Nikako! Iako se neke tegobe kod preosjetljivih osoba ne mogu u potpunosti izbjeći, mogu se ublažiti. Ključ je u povratku prirodi i u pozitivnu stajalištu prema vlastitomu tijelu, izbjegavanju negativnih razmišljanja i autosugestija te stilu života koji je usmjeren prema zdravlju.

Povratak prirodi

Iako je suvremeni način života daleko odmaknuo od iskonskih zakonitosti prirode, ona je uvijek tu i nije se odmaknula od čovjeka. Iz toga je razloga povratak prirodi uvijek moguć, počevši od boravka u prirodi umjesto u kafićima i uz ekrane ICT tehnologije do slijeđenja ritma prirode praćenjem cirkadijskoga ritma. To je dvadesetčetverosatni dnevno-noćni ritam koji ima svoje zakonitosti buđenja, sna i odmora. Nadalje, tu su plodovi prirode koji uključuju zdravu prehranu s puno voća, povrća, prirodnih čajeva, izbjegavanje alkoholnih pića i redovita tjelesna aktivnost. Boravak na svježem zraku i tjelesna aktivnost pojačavaju otpornost organizma na meteorološke promjene.

Stoga se čini da umjesto raznih rješenja koja nudi farmaceutska industrija i koja bi trebala biti pomoć kod tegoba uzrokovanih južinom još postoji mogućnost iskušati ono što je besplatno – šetnja prirodom i kretanje. Nadalje, istraživanja pokazuju da najmanje meteoropatskih tegoba imaju osobe koje redovito idu u saunu jer se na taj način njihovo tijelo navikava na nagle promjene temperature. Sličan učinak postiže se i redovitim naizmjeničnim toplo-hladnim tuširanjem. Kroničnim bolesnicima savjetuje se praćenje biometeorološke prognoze, redovito uzimanje terapije te izbjegavanje fizičkoga napora za lošega vremena. Važno je znati da autosugestija može znatno potaknuti nepoželjne simptome. Izjave: »Južina je pa mi je loše!«, »Uvijek kad je južina jako sam nervozan/nervozna!« i slično pokreću mehanizam poznat kao »nocebo efekt« koji se definira kao sposobnost negativnoga vjerovanja i očekivanja da nešto prouzrokuje štetu, tj. negativan efekt, u organizmu. On uključuje čitav niz kemijskih reakcija u organizmu koje dovode do nepoželjnih simptoma.

Procjenjuje se da čak
40 do 60%
ljudi ima meteoropatske tegobe
zbog otežane prilagodbe organizma na nagle atmosferske promjene
BIOPROGNOZA – Utjecaj bioprognoze na posjećenost ordinacije
U analizi utjecaja bioprognoze na povećan posjet bolesnika ordinaciji liječnika obiteljske medicine u Slavonskom Brodu, koja je prikazana u znanstvenom članku »Utjecaj bioprognoze na posjećenost ordinacije liječnika obiteljske medicine« (Junačko, Buljan, 2011.), pokazano je da se s najavljenom nepovoljnom bioprognozom povećava broj posjeta liječničkoj ordinaciji, no i da se kod 50 posto ispitanika koji ne prate bioprognozu javljaju najavljeni simptomi. To pokazuje da je pojava simptoma povezana s promjenom vremena, no ostaje detaljnije istražiti uzroke simptoma dijela pacijenata koji već s najavom loših biometeoroloških prognoza odmah posjećuju liječnika opće medicine.

IZVORPrilika br. 2/2020.
Prethodni članakŠTO GOVORI ISUSOV ODGOVOR NA KUŠNJE? Trostruko »ne« put je do sebe
Sljedeći članakPISMA IZ MISIJA Školovanje u dalekom Haitiju