BITKA JE DOBIVENA Nova regulacijska politika bisfenola A

Foto: Shutterstock

Bisfenol A (BPA) kemijski je spoj ključan u proizvodnji polikarbonatne plastike. Ta se plastika rabi za izradu bočica, posuđa, različite ambalaže, za unutarnje oblaganje aluminijskih limenka za piće, za proizvodnju DVD-a, elektroničke opreme, termalnih papira za račune… Temeljni je problem polikarbonatne plastike to što u dodiru s hranom ili pićem ispušta bisfenol A.

Bisfenol A godinama je bio kontroverzna kemikalija o čijoj su se sigurnosti vodili znanstveni sukobi. Danas je općeprihvaćena činjenica da je BPA vrlo štetan spoj, koji uzrokuje čitavu lepezu poremećaja, i to pri vrlo niskim koncentracijama. Povezan je s hormonskim, neurološkim i imunološkim bolestima, alergijom, astmom, dijabetesom i pretilošću. Industrija polimera priznala je poraz, a regulatorne institucije širom svijeta prihvatile su znanstvene dokaze i zabranile bisfenol A. No to je učinjeno tek na simboličan način – s tržišta su povučene samo dječje bočice od polikarbonatne plastike! 

Nova faza pritiska na BPA

Znanstveni, javni i politički pritisak na proizvodnju bisfenola A se nastavlja. Otpor industrije priličan je jer je riječ o kemikaliji čija proizvodnja iznosi gotovo 4 milijuna tona godišnje. U posljednje je vrijeme na razini Europske unije, čini se, započela nova institucionalna kampanja za eliminaciju bisfenola A iz svakodnevnoga ljudskoga okoliša. To se posebno odnosi na proizvode od polikarbonatne plastike koji dolaze u izravan dodir s hranom ili pićem: polikarbonatna ambalaža, posude, športske bočice, sve konzerve obložene slojem epoksi-smola… 

Crna lista tvari
Mnogi su predstavnici industrije polimera shvatili da zabrane rizičnih proizvoda nisu razlog za zatvaranje pogona, nego prilika da se inovativnim pristupom razvijaju i smišljaju bolja rješenja.

Krajem godine europski je Odbor država članica (MSC) konsenzusom postigao sporazum kojim se bisfenol A proglašava kao tvar posebno zabrinjavajućih svojstava (SVHC). Na temelju toga sporazuma Europska agencija za kemikalije (ECHA, smještena u Helsinkiju) uvrstila je bisfenol A na takozvani kandidacijski popis kemikalija. To je službena »crna lista« tvari koje nose osobit rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Smatra se da su tvarima koje završe na kandidacijskom popisu odbrojeni dani na tržištu. 

BPA je hormonski otrov

Prijedlog za takvu kategorizaciju bisfenola A uputila je Francuska na temelju znanstvenih dokaza da je BPA reprotoksin, to jest da izaziva poremećaje pri porodu, oštećenja fetusa, spolne malformacije… Ove je godine ekotoksični status bisfenola A dodatno opterećen dokazima da je riječ o endokrinom disruptoru, odnosno o hormonskom otrovu koji remeti hormonske ravnoteže u čovjeka. I taj je prigovor jednoglasno prihvatio Odbor država članica (14. lipnja 2017.) te je ECHA uvrstila izmjene u kandidacijsku listu.

Zbog »neuglednoga« profila bisfenola A na službenim europskim dokumentima industrija polimera mora tražiti posebna odobrenja za proizvodnju polikarbonatne plastike te mora prikladno obilježavati proizvode koji sadrže bisfenol A. Dodatni birokratski zahtjevi, ali i narušeni imidž polikarbonatne plastike i bisfenola A, primorat će industriju na potragu za alternativnim materijalima, koji su manje otrovni za čovjeka i manje štetni za okoliš. 

Lekcija o zabrani kemikalija

Znanstveno-politička priča o bisfenolu A dobar je primjer da se udruženim pritiskom znanosti, medija, odnosno javnosti i regulacijske politike mogu zaštititi ljudska prava na zdravlje i zdrav okoliš. Mnogi su predstavnici industrije polimera shvatili da zabrane rizičnih proizvoda nisu razlog za zatvaranje pogona, nego prilika da se inovativnim pristupom razvijaju i smišljaju bolja rješenja.

Na kandidacijskoj listi Europske agencije za kemikalije nalaze se mnoge druge tvari bez kojih bi svijet bio ljepši i zdraviji. I njih treba eliminirati s tržišta (na primjer ftalati, perfluorirani spojevi, kobaltove soli, alkil-fenoli, antracen, akrilamid…). Nije riječ o kemofobiji, nego o razumnom zahtjevu da nepotrebnim i rizičnim kemikalijama nije mjesto u kuhinji, dnevnom boravku ni u dvorištu. Čest je slučaj da industrija pokušava uvjeriti javnost da je moderan život bez novih kemikalija nezamisliv, no to je samo marketinška poruka. Potpunom eliminacijom bisfenola A iz svakodnevnoga života – nitko ne će biti zakinut! Osim onih koji imaju financijsku korist od proizvodnje ili uvoza polikarbonatne plastike.

IZVORGlas Koncila br. 29/2017.
Prethodni članakROD PROTIV SPOLA Kako rodna ideologija podriva naravne postavke ljudske spolnosti?
Sljedeći članakTEOLOGIJA I ZNANSTVENA FANTASTIKA Stiglo je doba »pop-teologije«