NOVA ZAPRJEKA STARIJIMA »Mali čovjek« i ljetno radno vrijeme banaka

Već nekoliko godina nadolaskom sezone godišnjih odmora banke uvode tzv. »ljetnu shemu« radnoga vremena. Pojednostavljeno to znači privremeno smanjivanje broja zaposlenih na šalterima, na način da se umjesto jednokratnoga radnoga vremena od 8 do 19 sati uvodi skraćeno radno vrijeme, pa banke tri dana rade prije podne, npr. od 8 do 13 sati, a dva dana poslije podne od 13 do 19 sati. Naizgled se to čini opravdanim zbog navodnoga smanjenja intenziteta prometa zbog godišnjih odmora, kojima se koriste kako namještenici banaka tako i ostali građani, ali i kao navodna mjera zaštite od pandemije koronavirusne bolesti. No to stvara poteškoće brojnim građanima, ponajprije starijima, koji se ne koriste bankomatima, a posebice ako su u udaljenijim mjestima od banke.

Produljeni vikend

Povodom toga događaju se nelogične podudarnosti koje ne mogu biti opravdane potrebama ušteda, a još manje namjerama uzimanja u obzir interesa prosječnoga građanina. U čemu je problem, moguće je pojasniti na konkretnom primjeru rada Zagrebačke i Privredne banke u Zaprešiću, a vjerojatno je tako i drugdje. Zagrebačka banka, po ljetnoj shemi radnoga vremena, prema obavijesti na papiriću prilijepljenom na ulazu obavještava svoje klijente da u ponedjeljak, srijedu i petak radi samo prije podne do 13 sati, a utorkom i četvrtkom od 13 do 19 sati. Pored toga postoje i internetske obavijesti o ljetnom radnom vremenu, koje starija populacija u pravilu ne prima. Sve to dovodi do nezadovoljstva građana korisnika usluga banaka.

U istom mjestu dvije banke provode skraćivanje radnoga vremena u iste dane i u isto vrijeme, ne vodeći računa o interesima klijenata. Indikativno je također da obje banke u petak rade samo prije podne (vjerojatno zato da se već u petak može otputovati na vikend). Osim toga, tri dana u tjednu radi se prije podne, a samo dva dana poslije podne. Ne uvažava se činjenica da većina zaposlenih odlazi u banke poslije podne, odnosno nakon isteka njihova radnoga vremena. Zato bi bilo logičnije da se radi dva dana u tjednu prije podne (utorak i četvrtak), a tri dana poslije podne. Očito je da kod banaka (šefova) prevladavaju interesi produljenoga vikenda, a ne interesi građana kao klijenata (zato ne rade u petak poslije podne, ni u subotu).

»Ljetna shema« banaka

Kako jedna staračka obitelj koja živi u naselju deset kilometara udaljenom od Zaprešića doživljava »ljetnu shemu« banaka? Suprug ima 80 godina i prima mirovinu preko Zagrebačke banke, a supruga ima 75 godina i prima mirovinu preko Privredne banke Zagreb. Supruga je bolesna i treba dobiti poseban lijek koji plaća pouzećem. U srijedu dobiva telefonsku obavijest da lijek stiže idućega dana, u četvrtak, u vremenu između 8 i 11 sati i da treba pripremiti 800 kuna. Zato u četvrtak ujutro suprug sjeda u automobil i odlazi u Zaprešić u Zagrebačku banku, s namjerom da podigne novac od mirovine (prijeđe 10 km) i plati obvezno parkiranje 4 kn.

Već nekoliko godina nadolaskom sezone godišnjih odmora banke uvode tzv. »ljetnu shemu« radnoga vremena. Pojednostavljeno to znači privremeno smanjivanje broja zaposlenih na šalterima, na način da se umjesto jednokratnoga radnoga vremena od 8 do 19 sati uvodi skraćeno radno vrijeme, pa banke tri dana rade prije podne, npr. od 8 do 13 sati, a dva dana poslije podne od 13 do 19 sati.

Međutim, banka je zatvorena i ima izvješenu obavijest da u četvrtak radi samo poslije podne. Malo zatečen, sjeda u automobil i krene u Zagreb, u najbliže naselje Gajnice, jer ondje postoji poslovnica Zagrebačke banke. No i ondje naleti na zatvorena vrata sa sličnom obavijesti (to je dodatnih 15 km). Vrati se kući neobavljena posla (dodatnih 15 km vožnje).

Kako vrijeme dolaska lijeka nadolazi, ponovno sjeda u automobil i vozi suprugu opet u Zaprešić da podigne novac od svoje mirovine u Privrednoj banci (ponovno vozi 10 km, što s povratkom iznosi još 10 km). No supruga također zatekne zatvorena vrata banke, jer ni Privredna banka ne radi četvrtkom prije podne. Vrate se kući neobavljena posla i čekaju dostavu lijeka bez novca. Automobilom je ukupno provezeno 60 km radi neuspješnoga podizanja 800 kn za lijek. Da je kojom nesrećom suprugu uskraćena vozačka dozvola s obzirom na godine starosti, problem bi bio još teži. Neposredno prije dostave lijeka ponovno se najavljuje dostavljač i obavještava da dolazi oko 11 sati, ali kada je obaviješten da naručitelji trenutačno nisu pripremili novac zbog promjene radnoga vremena banaka, odgađa dostavu za ponedjeljak. Tom odgodom privremeno je prekinuta prijeko potrebna terapija.

Prekinut sustav sigurne zaštite

Isti dan u četvrtak, suprug ponovno poslije podne sjeda u automobil i vozi u Zaprešić radi podizanja potrebnoga novca. Ondje ga zatekne red i čeka gotovo sat vremena. Svi klijenti strpljivo čekaju, ali pomalo negoduju, poluglasno sebi u bradu. Poštuje se obvezna distancija kao mjera opreza zaštite od covid-19. Na šalteru se mora skinuti maska radi ispravne identifikacije, što je također u redu.

No sva ta zaštita, koja je nužna, postaje upitna kada prilikom podizanja novca treba prstom pritisnuti posebni znak radi vlastoručnoga potpisa te nakon toga uzeti posebnu tehničku olovku za potpis i ponovno pritisnuti oznaku »X« radi poništenja radnje. Dakle, tri puta se istim prstom i rukom dodiruje mjesto koje je već prethodno stotinjak puta dodirivano od brojnih prethodnih klijenata. Prema tome, na šalteru je prekinut sustav sigurne zaštite. Zato se promjena radnoga vremena banaka ne može opravdavati brigom za zdravlje njihovih zaposlenika, a ni klijenata, posebice starijih, iako se banke na tu zaštitu pozivaju kao opravdanje za promjenu radnoga vremena.