»Povratak u svemir« sadrži i nekoliko prilično intimnih i dojmljivih portreta pojedinaca i bračnih parova, što je možda i najugodnije iznenađenje toga dokumentarca

Return to Space« (»Povratak u svemir«) američki je dokumentarni film u režiji oskarovaca Jimmyja China i Elizabeth Chai Vasarhelyi (»Free Solo«, »Meru«, »The Rescue«) koji je na Netflixu objavljen 7. travnja ove godine, a bavi se nastankom i razvojem korporacije »Space Exploration Technologies« (SpaceX). Prije točno dvadeset godina Elon Musk, osnivač i generalni direktor SpaceX-a, obznanio je svijetu cilj i svrhu svoje tada novoosnovane tvrtke: prevesti NASA-ine astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu i natrag na Zemlju. Uz to, Musk je obznanio da planira na Mjesecu izgraditi svemirsku postaju kao jedan od važnih koraka do ostvarenja svojega trećega i najvažnijega cilja, a to je izgradnja trajne kolonije na Marsu kao prve (ali ne jedine) ljudske nastambe izvan Zemlje. Kada je 2002. godine osnovao SpaceX, Musk je imao još jedan, manje glamurozan i bombastičan cilj, a to je smanjenje troškova svemirskoga prijevoza, što se u konačnici pokazalo kao jedan od ključnih strateških i poslovnih uspjeha njegove tvrtke. Naime, prije »Muskove ere«, zbog iznimno visoke cijene svemirske tehnologije, bilo je praktički nezamislivo da se privatni sektor nadmeće s NASA-om, vladinom agencijom, na području prijevoza ljudi i stvari u svemir. Međutim, u međuvremenu je prijevoz i daljnji razvoj raketne tehnologije postao Amerikancima jednostavno preskup i pokazalo se da im je povoljnije i sigurnije prijevoz astronauta do Međunarodne svemirske postaje prepustiti Rusima, odnosno njihovoj vladinoj agenciji Roskosmosu (pandan NASA-i), što je jedan od glavnih razloga zbog kojega je Atlantis, posljednja letjelica iz programa Space Shuttle, 2011. godine trajno umirovljena.

Ruski jezik u NASA-i

Uslijed te situacije, koja je zasigurno bila prilično depresivna za zaposlenike NASA-e, pojavio se i novi zahtjev pred potencijalnim astronautima: dobro poznavanje ruskoga jezika kao preduvjet za sudjelovanje u svemirskim misijama. Tako je prije dvadeset godina u NASA-i postalo važnije govoriti ruski nego biti vrhunski pilot ili inženjer sa znanjem i radnim iskustvom na području raketne tehnologije. Ipak, za manje od deset godina dolazi do velikoga obrata kada postaje izvjesno da će se svemirske letjelice ponovno lansirati iz Kennedyjeva svemirskoga centra na Floridi, i to u javno-privatnom partnerstvu: u svibnju 2020. SpaceX je uspješno lansirao dva NASA-ina astronauta (Doug Hurley i Bob Behnken) u orbitu na svemirskoj letjelici Crew Dragon u sklopu misije Crew Dragon Demo-2, čime je SpaceX postao prva privatna tvrtka koja je poslala astronaute na Međunarodnu svemirsku postaju. Nakon toga prijelomnoga događaja zasigurno je određen broj ljudi promijenio (ili barem ublažio) svoje skeptično stajalište prema Musku i njegovu snu o kolonizaciji Marsa, ali najveća i najvažnija poslovna pobjeda za Muska nije bila razuvjeravanje skeptika nego niz ugovora SpaceX-a i NASA-e vrijednih više milijardi američkih dolara. Najnovija je vijest da je posljednji od tih ugovora između SpaceX-a i NASA-e, vrijedan 2,9 milijardi dolara, potpisan u travnju za izgradnju lunarnoga modula, to jest letjelice koja će ljudsku posadu prevesti na površinu Mjeseca, i to u roku od četiri ili pet godina i uz mogućnost redovitih ponovnih letova. To je zasigurno bila dodatna sol na ranu još jednoga poznatoga multimilijardera, Jeffa Bezosa, vlasnika »Amazona« i osnivača »Blue Origina« – tvrtke koja je dvije godine starija od Muskova SpaceX-a i bavi se istim poslom. Za sad, međutim, Musk je na tom području mnogo uspješniji od Bezosa, a možda će uskoro doći i (barem) jedan dokumentarac koji će se baviti njihovim rivalstvom na području svemirske tehnologije.

Napredna tehnologija i tradicionalna obitelj

»Povratak u svemir« sadrži i nekoliko prilično intimnih i dojmljivih portreta pojedinaca i bračnih parova, što je možda i najugodnije iznenađenje toga dokumentarca. Na primjer, u dokumentarcu je poprilično vremena posvećeno osobnim pričama astronauta Boba Behnkena i Douga Hurleyja koje je NASA odabrale kao prve sudionike SpaceX-ove (Crew Dragon Demo-2) misije. Osim što su obojica oženjeni i roditelji, zanimljivi su i po tome što su im supruge također astronautkinje i dio NASA-ina tima: Karen Nyberg supruga je Douga Hurleyja, a Megan McArthur (članica misije SpaceX Crew-2) supruga je Boba Behnkena. Iako su te osobne priče možda i presramežljivo utkane u slojevitu priču o tehnologiji i inovaciji ipak se u tim dijelovima filma najviše vidi utjecaj činjenice da su autorski dvojac Jimmy Chin i Elizabeth Chai Vasarhelyi i sami bračni par i roditelji dvoje djece.

U sve to prilično se dobro uklapa i portret Elona Muska, koji u ovom dokumentarcu ima pozitivno, ljudsko lice koje nije samo rezultat spretna PR-a nego autentičan prikaz čovjeka koji ima specifične vrline i mane, kao i snove i strahove. Treba naglasiti i to da je sasvim jasno da je taj dokumentarac, među ostalim, naručeni PR-ovski film kojemu je cilj promidžba SpaceX-a kao tvrtke i Muska kao osnivača i generalnoga direktora i unatoč tomu što nema nikakve ozbiljne kritičke analize (ni išta od »druge strane medalje«) možemo reći da je riječ o dobro izbalansiranom, zanimljivom i poučnom dokumentarcu s važnim pozitivnim porukama, a jedina su ozbiljna zamjerka necenzurirane (i nepotrebne) psovke.

PUT U SVEMIR
Bračna ljubav i ljubav prema visinama
Autorski dvojac Jimmy Chin i Elizabeth Chai Vasarhelyi bračni su par, poslovni i umjetnički partneri koji su za film »Free Solo« dobili Oscara (najbolji dugometražni dokumentarac 2019. godine), što je zasigurno bila odlična referencija pri angažmanu za snimanje »Povratka u svemir«. Jimmy Chin se dugo godina aktivno bavio ekstremnim skijanjem, planinarskim istraživačkim ekspedicijama i alpinizmom, što je utjecalo i na odabir tema i junaka njegovih dokumentarnih filmova, ali vjerojatno ni on sam tada nije slutio da će ga njegova ljubav prema visinama jednoga dana dovesti do toga da režira film koji se bavi svemirskim visinama.