PRESUDILI EKONOMSKI I DRUŠTVENI RAZLOZI Zasićenost korupcijom – među glavnim razlozima iseljavanja

U Vukovaru je uz Dan neovisnosti održana misa te molitva uz novopostavljeni popis svih vukovarskih žrtava

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u prosincu bi mogla dodijeliti prvi Velered Franje Tuđmana s lentom i Danicom, a kako piše Iva Boban Valečić u Večernjem listu, njime će posmrtno odlikovati kardinala Franju Kuharića. To visoko odlikovanje Predsjednica će dodijeliti na temelju zakonskih dopuna koje je Ministarstvo uprave uputilo u javnu raspravu.

Predsjednik Tuđman – »među najvišim hrvatskim državnim poglavarima«

»Uspije li se cijela procedura obaviti u planiranim kratkim rokovima, Predsjednica će Velered dodijeliti 10. prosinca, na 20. obljetnicu smrti prvoga hrvatskog predsjednika, u jeku izborne kampanje za još jedan mandat na Pantovčaku. Zakon se i mijenja na inicijativu Predsjednice, koja je to predlagala još u svibnju, a prvotna je ideja bila da se to odlikovanje dodjeljuje u povodu obljetnice Tuđmanova rođenja (14. svibnja). ‘Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom dodjeljuje se svake godine o obljetnici njegove smrti, hrvatskim državljanima kao izraz najvišega priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskoga jedinstva i nacionalnoga zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskoga naroda’, obrazlaže Ministarstvo uprave u predloženom tekstu, čije je donošenje predviđeno u hitnoj saborskoj proceduri. U obrazloženju se ističe kako je 20. obljetnica Tuđmanove smrti ‘prigoda da Republika Hrvatska ustanovi visoko odlikovanje, kojim će se utemeljitelj demokratske, suverene i neovisne hrvatske države i vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske u Domovinskom ratu uvrstiti u red najviših hrvatskih državnih poglavara te će se na taj način trajno izraziti zahvalnost hrvatskoga naroda i hrvatskih državljana njegovim povijesnim zaslugama’«.

Eto zašto toliki pijetet prema Vukovaru

Nikola Patković u Jutarnjem listu ususret godišnjici vukovarske tragedije, u spomen na 18. studenoga 1991. godine – dan u kojem je slomljena tromjesečna obrana grada, nakon čega su se dogodili i najteži zločini u Domovinskom ratu – napisao je da će Vukovar opet 18. studenoga biti centar Hrvatske. Program ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtvu Vukovara koji se ponovno održava pod sloganom »Vukovar – mjesto posebnoga pijeteta«, predstavio je gradonačelnik Ivan Penava.

»Psihološki gledano, nepovoljna ekonomska situacija uparena s percepcijom o općoj korumpiranosti društva stvara toksičnu kombinaciju zbog koje mnogi ljudi percipiraju iseljavanje kao jedini mogući način poboljšanja svojih života«, smatra autor nove studije o hrvatskom iseljavanju.

Istaknuo je da će to biti prvo obilježavanje s približno točnom brojkom od 2717 vukovarskih žrtava, do koje je sa svojim suradnicama došao fra Ivica Jagodić, gvardijan franjevačkoga samostana u Vukovaru. »Imamo imenom i prezimenom svaku osobu koja je stradala u Vukovaru. Ako si itko postavi pitanje zašto toliki pijetet prema Vukovaru, moći će se uvjeriti koliko su građani Vukovara stradali i na koji način«, rekao je vukovarski gradonačelnik te istaknuo da je to približna brojka i može se pretpostaviti da će se ona u nadolazećim godinama korigirati. »Potpis ovoga rata je bio agresivni osvajački rat zakriven u plašt velikosrpske ideologije, a da nikakve nacionalnosti tu nisu bile bitne. Naravno da su najveće žrtve bili Hrvati i sve što je imalo predznak hrvatskog. Ali, tada je bilo samo dovoljno da budete u Vukovaru, nije bila bitna nacionalnost ni što ste radili«, rekao je Penava. Pozvao je hrvatske branitelje da i ove godine predvode kolonu sjećanja, a svim ostalim građanima uputio je dobrodošlicu.

Toksična kombinacija za iseljavanje

»Val iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska naše zemlje u EU potaknut je prije svega ekonomskim razlozima, a tek onda stanjem u društvu, pokazalo je istraživanje ‘Gore je bolje?’ skupine znanstvenika pod vodstvom dr. Zvonimira Galića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu«, započela je tako svoj tekst u Jutarnjem listu novinarka Tanja Rudež. Donijela je dijelove istraživanja koje je dan kasnije predstavljeno na godišnjoj konferenciji Hrvatskoga psihološkoga društva u Osijeku. Uzorak je činilo 1126 sudionika koji su od 2013. do 2019. godine emigrirali u različite zemlje, pri čemu je najviše ispitanika bilo iz Njemačke, Velike Britanije i Irske.

»Psihološki gledano, nepovoljna ekonomska situacija uparena s percepcijom o općoj korumpiranosti društva stvara toksičnu kombinaciju zbog koje mnogi ljudi percipiraju iseljavanje kao jedini mogući način poboljšanja svojih života. Iseljenicima koji su se odselili iz Hrvatske tijekom posljednjega iseljeničkoga vala dobro je i na poslu i u privatnom životu«, rekao je novinarki Zvonimir Galić, izvanredni profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Uz njega u istraživanju su sudjelovali njegovi kolege Mitja Ružojčić, Nikola Erceg i Anton Palanović.

Regrutiranje ispitanika i preko Facebooka

»Nakon pristupanja EU, Hrvatsku je napustio velik broj stanovnika. Zbog niza metodoloških problema točan broj iseljenika je nepoznat, pa procjene variraju od vrlo konzervativnih 150 000, koje dobivamo na temelju podataka koje objavljuje Državni zavod za statistiku, do čak 300 000 stanovnika, čime barataju mediji. Iako je masovni egzodus hrvatskih građana, posebice iz Slavonije, Baranje i Srijema, jedan od gorućih društvenih problema, znanstvenih istraživanja o tome gotovo nema. Jedino sustavno istraživanje objavio je 2018. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, a njime je bilo obuhvaćeno 1200 Hrvata iseljenih između 2013. i 2017. godine. No to je istraživanje provedeno samo među iseljenicima u Njemačku te ne razdvaja jasno iseljenike iz Hrvatske i BiH. Našim istraživanjem nastojali smo ostvariti dva glavna cilja: prvo, obuhvatiti iseljenike iz više zemalja i drugo, njihove odgovore usporediti s odgovarajućim referentnim vrijednostima. Podatke smo prikupljali od lipnja do listopada 2019., regrutirajući sudionike na različite načine. Prvo, pretragom Facebooka pronašli smo 87 različitih grupa na kojima se okupljaju iseljenici i na njima pokušali objaviti naš poziv na sudjelovanje u istraživanju. Drugo, zahvaljujući medijskoj potpori redakcija, objavili smo poziv na sudjelovanje u istraživanju na web-stranicama Jutarnjeg lista i Glasa Slavonije. Treće, platili smo FB oglas s pozivom na sudjelovanje u istraživanju i, konačno, dijelili smo pozive na vlastitim privatnim i službenim profilima na društvenim mrežama«, riječi su kojima je dr. Galić za Jutarnji pojasnio metodologiju istraživanja.

Bitno drukčiji profil iseljenika

Ispitanicima su, objašnjava se u tekstu, postavljana pitanja koja su već korištena u istraživanju na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih građana, što je omogućilo usporedbe. Demografski se radilo uglavnom o mlađim osobama: gotovo tri četvrtine uzorka činile su osobe do 40 godina. U pogledu spola i obrazovanja sudionici su nešto češće bile žene, njih 58 posto, i visokoobrazovani, čak 66 posto, što upućuje na bitno drukčiji profil iseljenika od ranijega, »gastarbajterskoga« vala, koji su dominantno činili muškarci srednje dobi i nižega obrazovanja. »Našim ispitanicima postavili smo pitanja o razlozima iseljavanja, zadovoljstvu životom i poslom koji obavljaju te uvjetima mogućega povratka. Naše analize pokazuju da je posljednji val iseljavanja potaknut prije svega ekonomskim čimbenicima, premda se učestalo spominju i društveni razlozi, prije svega korupcija«, rekao je dr. Galić.

IZVORGlas Koncila br. 46/2019.
Prethodni članakREPORTAŽA O OBITELJI I ŽUPAMA NOVOIMENOVANOGA VARAŽDINSKOGA BISKUPA MONS. BOŽE RADOŠA Molitva i zajedništvo u dvjema domovinama okrunjeni zvanjem
Sljedeći članakDAVORAČKI HODOČASNICI – PJEŠACI Molitva i žuljevi neženja za hrvatske obitelji