S KIM DIJELITI FOTOGRAFIJE? Ne zaboraviti na privatnost djece u svijetu društvenih mreža

Foto: Shutterstock
Istraživanje američkoga »Huffington Posta« pokazalo je da 50 % fotografija djece koje kruže internetom i društvenim mrežama završi u pogrješnim rukama

Kada se govori o djeci i maloljetnicima u svijetu interneta i društvenih mreža, oprez je neizostavna riječ. Društvene mreže prepune su fotografija djece i svakoga dana sve više odraslih na svojim virtualnim profilima odlučuje dijeliti slike svoje djece s ostatkom društvene zajednice na Facebooku ili Instagramu. No projekt »Obitelj i mediji« upozorava da takvo ponašanje roditelja može biti rizično za djecu.

Želja da se određeni trenutak obiteljskoga zajedništva »zamrzne« za povijest naravna je potreba. No nema potrebe da se ti trenutci dijele baš sa svima koji imaju, primjerice, pristup Facebooku.

S jedne strane djeca mogu postati svojevrsni trofeji koje roditelji »izlažu« virtualnoj zajednici, a u težem slučaju, s obzirom na to da na internetu sve može kolati neograničeno, upravo takvi sadržaji mogu biti plijenom za raznovrsne internetske predatore. Stoga iz »Obitelji i medija« preporučuju da se djecu »isključi« s interneta. Dobar korak može biti i odabir opcije u kojoj bi slike koje se na društvenoj mreži dijele javno vidio uži krug korisnika, odnosno isključivo obitelj i bliski prijatelji. Naime, želja da se određeni trenutak obiteljskoga zajedništva »zamrzne« za povijest legitimna je i naravna potreba. O tome svjedoče i fotoalbumi koji su u eri prije digitalnih medija bili nezaobilazan dio kućnoga inventara i obiteljskoga života. No nema potrebe da se ti trenutci dijele baš sa svima koji imaju, primjerice, pristup Facebooku.

Ne samo prijatelji, nego i članovi uže obitelji zbog raznih okolnosti mogu međusobno biti udaljeni stotinama ili tisućama kilometara, što se posebno odnosi na Hrvate, koji su jedan od najraseljenijih naroda i žive u svakom kutku svijeta, od Njemačke i Irske preko SAD-a i Latinske Amerike sve do Australije i Novoga Zelanda. Ako se i s raseljenim članovima obitelji žele dijeliti prizori iz obiteljskoga života u domovini, ne treba sve stavljati na društvene mreže da bi preko široke publike nešto došlo i do njih, nego je bolje upotrijebiti izravnije te privatne i sigurnije kanale, kao što je elektronička pošta ili WhatsApp. Kao sigurna mreža preporučuje se i »Signal«.