KAD BI MINISTRI NOSILI TORBE OD 18 KG… Teško doba za učenike i vinogradare

Foto: Shutterstock

U Hrvatskoj više nema ni radnika za branje grožđa, što pokazuje i berba grožđa na Pelješcu. Poznati vinogradar Alenko Radović potražio je pomoć berača u zemljama Europske unije. Naime, kada su vinogradari vidjeli da ne će moći obrati grožđe, dali su međunarodni oglas u zemljama EU-a. Gotovo slučajno, kako piše Stanislav Soldo, onako radi probe, ali su uspjeli iz prve. U berbu su im došla dvojica iz Marseillea, koji već deset dana vrijedno beru grožđe na predjelu Dingač. Zauzvrat su dobili stan, hranu i dnevnicu od 300 kuna. Rekli su da im je to aktivan odmor te su vrlo zadovoljni. Uživaju u berbi grožđa, a kad je loše vrijeme, odmaraju se na obližnjim plažama. Usprkos prebogatoj vinogradarskoj tradiciji njihove zemlje to im je prvi susret s berbom grožđa. 

»Malo bi radili pa malo ne bi«

Vinogradari izjavljuju da nema radnika jer nitko ne želi raditi na Pelješcu, a s druge strane stalno se govori o nezaposlenosti u Hrvatskoj, što Radović naziva apsurdom. Rekao je i da je lani imao radnike iz Bosne i Hercegovine, ali oni više ne dolaze, pa su mu prošle godine radili radnici iz Ploča. »Hoće, ne će raditi… Malo bi radili pa malo ne bi«, požalio se na probleme s radnom snagom. Zaključak je da Francuzi na neki način uvode nove trendove na Pelješcu: aktivan odmor, berba grožđa, kupanje u slobodno vrijeme. Spoj je to ugodnoga i korisnoga, koji su potvrdili mnogi koji su se susreli sa stranim beračima. Svi se slažu da Francuzi dobro rade. Olakšica je i što za njih ne trebaju nikakvi dodatni papiri jer do tri mjeseca boravka ne treba ništa prijavljivati. To je dogovor Europske unije i Hrvatske o slobodnom kretanju radnika, pojasnila je Marija Mrgović, također vinogradarka s Pelješca. Međutim njihova je poruka da je žalosno što s dnevnicom i od 400 kuna, plus hrana i smještaj, nema hrvatskih radnika. »Zar to nije apsurd u Hrvatskoj koja ima 200 000 nezaposlenih?« pitaju pelješki vinogradari.

Ministru ruksak od 18 kg

Kako je već počela nova školska godina, s njom počinju i novi, a zapravo stari problemi.

»Znam da bi vam školska torba mog djeteta postala bitna da sam mu na ruksak prilijepila slovo U ili petokraku, no uvjeravam vas da je težina školske torbe učenika u Hrvatskoj puno, puno bitnija«, poručila je majka, s kojom će se složiti vjerojatno svi roditelji školske djece.

Naime, dok se mnogi vesele školi, postoji velik problem, a to su školske torbe uz koje se već godinama spominje njihova težina. Jedna je mama to sažela u nekoliko rečenica: »Moje dijete, teško 33,5 kg, krenulo je povijeno torbom težine 6,5 kg u peti razred. Pretpostavljamo li da je prosječna težina člana Vlade devedeset kilograma; i da svaki dan nosi ruksak od osamnaest kilograma, kakav bi to utjecaj imalo na zdravlje i radni optimizam? Znam da bi vam školska torba mog djeteta postala bitna da sam mu na ruksak prilijepila slovo U ili petokraku, no uvjeravam vas da je težina školske torbe učenika u Hrvatskoj puno, puno bitnija«, poručila je majka, s kojom će se složiti vjerojatno svi roditelji školske djece, a o čemu piše Merien Ilić. Umjesto da se djecu rastereti viška knjiga tako da se ne pogoduje izdavačima, nego da se uloži u školske ormariće gdje će držati udžbenike (a ne da ih financiraju roditelji), umjesto da se nabavi informatička oprema koja će im olakšati nastavu, djeci se na leđa stavlja teret i do 30 % njihove težine. Primjerice, torba prvašića teži pet kilograma, a kod petaša čak sedam. Neke procjene kažu da samo iz hrvatskoga jezika učenici nose tri knjige i dvije bilježnice! U članku se navodi da su problemi s kralježnicom u velikom porastu među djecom: djevojčice dobivaju skoliozu odstupanjem od normalne zakrivljenosti kralježnice, a u dječaka je sve češća kifoza, pogrbljenost. Zdravstvene tegobe pogađaju sve više djece, što prije nije bio slučaj. Dječja leđa preopterećena su težinom torba, a i sjedačke navike također vode k deformaciji kralježnice.

Dugoročno opterećenje muskulature

Da djeci nedostaje fizičke aktivnosti te da mnogi roditelji ne shvaćaju ozbiljnost te teme upozorila je i Vesna Ružić, fizioterapeutkinja iz centra »Aqua Med«. Pojasnila je da se problemi s kralježnicom ne rješavaju tako brzo, a negativne posljedice mogu biti dugotrajne, ako ne i trajne. Navela je podatak da ako bi odrastao čovjek mase 70 kg nosio teret 15 % svoje težine, to bi iznosilo 10,5 kg. Takvo preopterećenje preveliko je i za odraslu osobu. Naime, dugoročno – zbog velikoga i nepravilnoga opterećenja muskulature – dijete će se brže umarati i osjećati to kao brži gubitak mišićne snage, bol u mišićima ili bol u kostima, ili, kako to djeca opisuju – bole ih ruke ili noge. Školska torba treba biti primjerena težini i dobi djeteta, odnosno teška između 5 i 10 % tjelesne težine, mišljenja je prof. dr. Vesna Jureša.

Mobitelu nije mjesto na nastavi

Kad su u pitanju djeca, u Francuskoj i dalje postoje neke norme koje će se zahtijevati od roditelja, ali i onih koji sudjeluju u vladi, pa ne iznenađuje novinski napis »Mobitel van iz vlade i škola«.

U nedostatku hrvatskih radnika u berbu grožđa na Pelješac pristigla su dvojica Francuza. Zauzvrat su dobili stan, hranu i dnevnicu od 300 kuna. Rekli su da im je to aktivan odmor te su iznimno zadovoljni.

Od samoga početka predizborne kampanje francuski predsjednik Emmanuel Macron naciji je obećao da će zabraniti upotrebu mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama. Nakon pobjede nastavio je govoriti o uvođenju te zabrane, a kako bi učenicima dao dobar primjer, i članovima vlade zabranio je da se koriste mobitelima na sjednicama. Ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer kazao je da je svim ministrima postalo sasvim normalno da uoči sjednice vlade mobitele odlažu u zato određene sigurne pretince i da su se već uvelike navikli na to da na sjednicama budu koncentrirani na posao, bez ometanja i odvraćanja pozornosti, do čega mobiteli nužno dovode. Ministar je naglasio da će sličan postupak zatražiti i od učenika – pri dolasku u školu oni će svoje telefone morati deponirati u pretinac i moći će ih uzeti tek nakon završetka nastave. Ministar je istaknuo da ne vidi nikakve zaprjeke da se učenici naviknu na to. Kako navodi Marina Šerić, sindikati učitelja i profesora i neki stručnjaci upozoravaju da zabrana uporabe mobitela u školama već postoji u zakonu i da se ta odredba samo treba poštivati. Dosad se, kažu, učenicima gledalo kroz prste i dopuštalo im se da se koriste telefonima za vrijeme nastave. Neki učitelji i profesori mobitele na nastavi vide kao nešto što remeti koncentraciju i stvara nedisciplinu, a mnogi ističu da upravo za vrijeme nastave dio učenika svojim kolegama šalje uvrjedljive i uznemirujuće poruke preko društvenih mreža. Drugi pak kažu da se pametne telefone može iskoristiti kao pomagalo u nastavi, ali je potrebna stroga kontrola njihove uporabe za vrijeme nastave. Nažalost u sve su se na pogrješan način umiješale i udruge roditelja školske djece koje kažu da nije moguće organizirati sigurnu pohranu učeničkih mobitela. Uz malo volje lako je nabaviti pretince za pohranu mobitela dok su djeca na nastavi.

Što su policajci zatekli na izlasku mladih?

Katarina Marić Banje piše o maloljetnicima koji nemaju ni šesnaest godina, a »noćare kao veliki«. Od početka školske godine tijekom dvaju vikenda policija je u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatekla 39 maloljetnika mlađih od šesnaest godina u noćnom izlasku poslije 23 sata bez pratnje roditelja ili osobe od povjerenja. Koliko je akcija bila opsežna govori podatak da je pregledano 369 mjesta, a najviše su se usmjerili na lokacije u blizini škola te na one prepoznate kao rizične u lokalnim sredinama. Osim nadzora noćnih izlazaka u nedopuštene sate, usmjerili su se na problematiku zloupotrebe droga, rizična ponašanja u prometu te kontrolu posjeta u kladionicama. U ilegalnoj uporabi droga zatečena je jedna osoba. Devet mladih vozilo je pod utjecajem alkohola, a tri osobe nisu imale položen vozački ispit. Osim sprječavanja nedopuštenih ponašanja u mladih, cilj vikend-akcije bio je utjecati na smanjenje kaznenih i prekršajnih djela na štetu djece i maloljetnika, prije svega prodaju alkohola i duhana. Tijekom navedenoga perioda u sedam slučajeva utvrđena je i sankcionirana prodaja i usluživanje alkoholnih pića maloljetnicima te u jednom slučaju prodaja duhanskih proizvoda. Mjerodavni su pojasnili da za mlađe od 16 godina odmah zovu roditelje ili skrbnike, koje kad dođu upoznaju s propisima. Obavještava se i mjesni centar za socijalnu skrb ako se ide u postupak protiv roditelja ili odgovorne osobe ustanove u kojoj dijete boravi.

IZVORGlas Koncila br. 38/2017.
Prethodni članakDOĐOH, VIDJEH, OSTAH… U SRAČINCU Nižu pobjede pod zapovjednikom nebeske vojske
Sljedeći članakNEOBIČAN DAR ZA PAPU Nova stanovnica Papine farme