UMJESTO EKRANA DJECI DATI – RADIO (2) Slušanje audioknjige dobra je zamjena za pasivno gledanje crtića i videa

Foto: Shutterstock

Radio je medij koji uči djecu kako slušati, što je postala i svojevrsna vještina koja je nasušno potrebna u odnosima među ljudima. On također u djece razvija maštu. »Zamislimo dijete od šest ili sedam godina koje voli nogomet. Slušajući radijski prijenos igre, umjesto da ju gleda na ekranu, ono će biti primorano zamišljati što se događa. Morat će se koncentrirati, biti pozoran i pokušati pohvatati što igrači rade na terenu«, pojašnjavaju suradnici projekta »Obitelj i mediji«.

»Djeca koja gledaju glazbene videe ‘prikovana’ su za slike, praktički hipnotizirana njima. S druge strane, kada slušaju glazbu ne gledajući pritom nešto, vidjet ćemo i da znaju zaplesati«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«

Radio je medij koji u manjoj mjeri opterećuje osjetila jer odašilje manje signala. Ako dijete sluša glazbu na radiju, taj je sadržaj manje nametljiv od igranja videoigara ili gledanja crtanih filmova. Slušanje glazbe, primjerice, znatno se razlikuje od gledanja videospotova uz koje ide i glazba. Vizualno zaokuplja i auditivno ponekad dolazi do slabijega izričaja. »Djeca koja gledaju glazbene videe ‘prikovana’ su za slike, praktički hipnotizirana njima. S druge strane, kada slušaju glazbu ne gledajući pritom nešto, vidjet ćemo i da znaju zaplesati«, napominju iz »Obitelji i medija«. Glazba koja na taj način dolazi iz radija u njih unosi pozitivan impuls i djeca na to reagiraju pokretom. Korisno je što se time, opet nenametljivo, razvija i koordinacija u djece.

Navodeći pozitivne učinke koje radio može imati za djecu, iz »Obitelji i medija« navode i primjer audioknjiga. Više je istraživanja pokazalo da navika čitanja priča prije spavanja u djeci ostavlja niz pozitivnih posljedica. Priče za laku noć možda jesu uspavanke, ali one djecu pridobivaju za knjige, razvijaju osjećaj za jezik, šire fond riječi kojima se mogu služiti… Audioknjige mogu imati slične pozitivne efekte. »Umjesto da dijete nezainteresirano sjedi na kauču, gleda crtane filmove i pušta da mu slike sve objasne – čime se ograničava i razvoj njegove mašte – zašto mu ne bismo omogućili da sluša bajke koje potiču i razvijaju njegovu sposobnost maštanja«, predlažu iz »Obitelji i medija«.

26 % djece u dobi od dvije godine

i 38 % djece u dobi od četiri godine koristi se pametnom tehnologijom barem
jedan sat u danu. Riječ je o uzorku djece koje je u svojem istraživanju nedavno
obuhvatio Medicinski centar »Einstein« iz Philadelphije.