UZ FILM »DAN KADA JE MOJ OTAC POSTAO GRM« Rat u dječjim očima

Dan kada je moj otac postao grm
»Dan kada je moj otac postao grm« (The Day My Father Became a Bush / Toen mijn vader een struik werd); obiteljski film; redateljica: Nicole van Kilsdonk; glume: Celeste Holsheimer, Matsen Montsma, Teun Kuilboer

Igranim filmom za cijelu obitelj, nizozemsko-hrvatsko-belgijskim »Dan kada je moj otac postao grm«, završen je ljetni ciklus besplatnih filmova u programu »Kino Bibijada« u zagrebačkom kinu »Europa«. Ta dječja pustolovina snimljena u Hrvatskoj s dijelom naše filmske ekipe iza kamere i glumicom Hrvojkom Begović nastavlja se prikazivati na redovitom kinoprogramu. Film je pobijedio na drugom Međunarodnom filmskom festivalu za djecu »Kinokino« održanom u veljači u Zagrebu, prikazan je lani na Zagrebačkom filmskom festivalu, a ljetos je bio u natjecateljskom programu manjinskih hrvatskih koprodukcija u Puli.

Glavni lik je desetogodišnja djevojčica Toda (Holsheimer) koja sretno i radosno živi s otcem (Kuilboer) koji je najbolji slastičar u gradu. Zajedno osmišljavaju nove slastice i peku ih.

To je antiratni film koji temu rata ima primjereno prilagođenu djeci. Redateljica i suscenaristica je Nicole van Kilsdonk. Nastao je prema istoimenom romanu nizozemske spisateljice i ilustratorice Joke von Leeuwen, objavljenom 2013. godine. Na neutralan način, bez imenovanja zaraćenih strana, te djelomice crnim humorom, dramaturški skladno, daje uvid u strahote rata i sudbinu djece u njemu.

Glavni lik je desetogodišnja djevojčica Toda (Holsheimer) koja sretno i radosno živi s otcem (Kuilboer) koji je najbolji slastičar u gradu. Zajedno osmišljavaju nove slastice i peku ih. No počinje rat i otac mora otići, objašnjavajući joj uniformu koja izgledom služi za prikrivanje. Stoga Toda dodaje na otčevu kapu granje da bi izgledao kao grm i da ga ne bi neprijatelji prepoznali. Ali radi njezine sigurnosti baka je šalje k majci u susjednu državu u kojoj nema rata. No putom se događaju različiti problemi koje snalažljiva djevojčica uspješno rješava, a susreće i dječaka Stickyja (Montsma). Dobrom fotografijom prikazani su u biti hrvatski krajolici.

IZVORGlas Koncila br. 36/2017.
Prethodni članakFRANJEVAC CIPRIJAN BRKIĆ Neotkriveni književni stvaratelj
Sljedeći članakGlas Koncila br. 37/2017.