Bugarska bi 1. siječnja 2026. trebala postati 21. članica Europske unije koja rabi euro kao zajedničku valutu. Bugarska je trenutačno jedna od sedam država članica EU-a koje nisu uvele euro kao svoju valutu; preostale su Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Sve navedene države osim Danske imaju obvezu uvođenja eura nakon ispunjavanja određenih ekonomskih uvjeta koji se nazivaju »konvergencijskim kriterijima«. Konvergencijski kriteriji obuhvaćaju i uključenost u Europski tečajni mehanizam (ERM II) od najmanje dvije godine. Države članice same odabiru kada će se uključiti u ERM II i tako odlučuju žele li se uopće pridružiti europodručju. Uvođenje eura ovisi o ispunjavanju ekonomskih kriterija, ali odluka o uvođenju uglavnom ovisi o volji političke elite.
Jedine države koje su izravno uključile građane u odlučivanje o uvođenju eura bile su Danska i Švedska, zemlje s dugogodišnjom demokratskom tradicijom. Danska (koja nema obvezu uvođenja eura) održala je 2000. referendum na kojem se 53,2 % birača izjasnilo protiv uvođenja eura. Švedska (koja ima obvezu uvođenja eura) održala je 2003. neobvezujući referendum na kojem se 55,9 % birača izjasnilo protiv uvođenja eura. Na oba referenduma izišao je velik broj birača, u Danskoj 87,6 %, u Švedskoj 82,6 %. Nakon švedskoga referenduma osam država članica uvelo je euro, ali ni u jednoj nije održan referendum o tom važnom političkom pitanju. To, jasno, uključuje i Hrvatsku, u kojoj politička elita nastoji ograničiti i suzbiti referendumsko odlučivanje građana o političkim pitanjima.
U Hrvatskoj je bila pokrenuta pučka inicijativa za raspisivanje referenduma na kojem bi hrvatski građani odlučivali o uvođenju eura. Referendumsku inicijativu »Zaštitimo hrvatsku kunu« pokrenule su i vodile dvije opozicijske »desne« stranke, što je uvelike otežalo njezin uspjeh. Zagovornici uvođenja eura lako su mogli tvrditi da je riječ o »desničarskom« pothvatu koji nema široku društvenu potporu. Inicijativa je u jesen 2021. prikupila gotovo 335 tisuća potpisa hrvatskih birača i nedostajalo im je nešto manje od 35 tisuća potpisa za ispunjavanje zakonskoga uvjeta za raspisivanje referenduma. No i da su prikupili propisani broj potpisa, Ustavni sud vjerojatno bi potvrdio stajalište Vlade da se Hrvatska obvezala uvesti euro te zabranio održavanje referenduma.
Europska središnja banka početkom je lipnja izvijestila da Bugarska ispunjava ekonomske kriterije za uvođenje eura. Na temelju toga izvješća, Europska komisija objavila je da je Bugarska spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2026. Konačnu odluku o uvođenju eura u Bugarskoj donosi Vijeće Europske unije, odnosno ministri financija država članica koje već rabe euro. Ta se odluka očekuje početkom srpnja.
Predsjednik Bugarske Rumen Radev početkom svibnja iznenađujuće je najavio da će predložiti referendum o planiranom uvođenju eura 1. siječnja 2026. Radev je 2016. i 2021. izabran za predsjednika Bugarske kao nestranački kandidat uz potporu Bugarske socijalističke stranke (BSP). Njegova je najava naišla na oštro protivljenje Vlade i gotovo cijele političke klase koji su mogući referendum nazvali neustavnim jer je bugarski Ustavni sud 2024. potvrdio da je uvođenje eura obvezujuće za Bugarsku.
Jedina relevantna politička snaga koja je poduprla najavu o referendumu jest stranka Preporod, koju se označava kao »desničarsku« i »prorusku«.
Radev je sredinom svibnja podnio službeni zahtjev bugarskomu parlamentu za raspisivanje referenduma o uvođenju eura. Kao razloge naveo je nedostatak društvenoga konsenzusa o uvođenju eura i neaktivnost Vlade u pripremi za uvođenje eura. Prema istraživanju Eurobarometra iz svibnja 2024., bugarski građani u jednakom postotku (49 %) izražavaju protivljenje i potporu uvođenju eura. Predsjednica bugarskoga parlamenta odbila je predsjednikov zahtjev za raspisivanje referenduma nazivajući ga neustavnim. Radev je njezinu odluku protumačio kao očigledno nezakonitu i najavio osporavanje na Ustavnom sudu. Kazao je i da referendum ne dovodi u pitanje moguće uvođenje eura, nego spremnost Bugarske na uvođenje eura 2026. Radev je u međuvremenu podnio najavljeni zahtjev Ustavnomu sudu i pozvao na praćenje povećanja cijena kao posljedicu uvođenja eura.
Nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta iz 1992. sve nove države članice EU-a imaju obvezu uvođenja eura kao zajedničke valute. Države članice same odlučuje kada će pokrenuti proces ispunjavanja ekonomskih kriterija za uvođenje eura. To pokazuje da uvođenje eura nije samo ekonomsko, nego i prvorazredno političko pitanje. Odluka o uvođenju eura ne bi trebala biti isključivo volja političke elite, kao što se dogodilo u Hrvatskoj. To će se vjerojatno ponoviti i u Bugarskoj gdje je protivljenje uvođenju eura 1. siječnja 2026. ipak naišlo na snažan politički otpor. Taj će otpor vjerojatno biti slomljen odlukom Ustavnoga suda koja će potvrditi da uvođenje eura nije demokratski, nego tehnokratski proces.
Bugarska još nije službeno uvela euro, ali je već izabrala dizajn za nacionalnu stranu svojih eurokovanica. Planira izdati kovanicu od jednoga eura s motivom svetoga Ivana Rilskoga, prvoga bugarskoga pustinjaka i svetca zaštitnika bugarskoga naroda. Svetac će biti prikazan s aureolom na kojoj se nalazi 11 točkica koje podsjećaju na 12 zvjezdica sa zastave EU-a. Prijedlog dizajna bugarskih eurokovanica trebaju prihvatiti članice europodručja i Europska komisija. Slovačka je 2012. namjeravala izdati prigodnu kovanicu od dva eura s motivima svetih Ćirila i Metoda s aureolama, ali na zahtjev određenih članica europodručja bila je prisiljena izdati kovanicu bez aureola dvojice kršćanskih svetaca. Nakon pobjede Donalda Trumpa 2024. u zapadnom svijetu počela se događati »kulturna proturevolucija« i moguće da aureole kršćanskih svetaca postanu prihvatljive za kovanice eura.
