U Europskom parlamentu 10. lipnja održana je konferencija na temu »Izloženost djece pornografiji: oblik spolnoga zlostavljanja?«. Naime, direktiva Vijeća Europe iz 2011. zatražila je od zemalja članica kriminalizaciju namjernoga izlaganja djece pornografiji u spolne svrhe, ali nije se bavila izloženošću djece internetskoj pornografiji pa je cilj konferencije bio skrenuti pozornost na taj problem. Europski parlament 17. lipnja izglasao je amandman Direktivi koji glasi: »Širenje pornografskoga sadržaja na mreži bez ozbiljnih i učinkovitih provjera dobi korisnika, kako bi se spriječilo da djeca pristupaju internetskom pornografskom sadržaju, bit će kažnjivo kaznom zatvora od najmanje godinu dana.« Riječ je o važnom koraku, koji još treba usvojiti Vijeće Europske unije.
Okrugli stol u Zagrebu održan 14. lipnja, u organizaciji udruge »Magnus«, potvrdio je da se – osim razornih posljedica pornografije za pojedince, obitelji i društvo – u Hrvatskoj ta tema uporno izbjegava u medijskom prostoru. »Šest mjeseci najavljivali smo ovaj okrugli stol. Glavnostrujaški mediji ignorirali su ga, a katolički najavili, no prošao je ispod radara«, rekao je dr. Krunoslav Puškar iz udruge »Magnus«. Dodao je kako se na portalu »Muževni budite« redovito objavljuju članci o pornografiji, no upravo su oni najmanje čitani, što je neobično s obzirom na raširenost pornografije. Portal »Zagreb.info« jedini je, osim katoličkih medija, objavio vijest o »Projektu 41«, programu za oslobađanje od pornografije te udruge, i najavio okrugli stol, kao što je i objavio svjedočanstvo Tomislava Šaguda, župnika u župi Presvetoga Trojstva u Prečkom, koji je na temelju svojega pastoralnoga rada doznao kako neki muškarci traže od svojih supruga oponašanje scene iz pornografskih sadržaja, a s druge strane neki mlađi muškarci gube interes i odbijaju spolne odnose sa suprugama, što dovodi do duboko narušenih odnosa u braku. Među tridesetak sudionika okrugloga stola neki su otvoreno govorili o svojoj borbi s pornografijom, pa čak i o sudjelovanju u pornografskoj industriji. Problemu pornografije prišlo se cjelovito: o psihološkoj dimenziji govorio je Matej Čuljak, psiholog i psihoterapeut, o pravnoj Filip Đekić, o duhovnoj salezijana don Ivo Šokčić, o teološkoj svećenik Tomislav Šagud, a o ženskoj strani priče o pornografiji novinarka i publicistkinja Vlatka Kalinić. Krunoslav Puškar predstavio je »Projekt 41«, program za oslobađanje od toga poroka koji je nedavno završila prva skupina polaznika.
Dok sama riječ pornografija upućuje na njezinu vezu s prostitucijom (grč. porne = bludnica) i, samim time, nemoralom i izrabljivanjem, ono što današnju pornografiju razlikuje od nekadašnjih oblika njezina je potpuna dostupnost, besplatnost i anonimnost. Zbog toga se njezina raširenost mjeri u stotinama klikova svake sekunde. Broj korisnika raste osobito nakon pandemije COVID-19, a dob prvoga susreta s pornografskim sadržajem pada. Prema istraživanju u Poljskoj iz 2022. djeca se prvi put susreću s pornografijom u dobi od 11 godina. Njezina su obilježja i štetne posljedice poznate i dokazane: svođenje osobe na objekt požude, ovisnost, razvoj potrebe za sve nasilnijim i nastranijim sadržajima, razvijanje nerealnih očekivanja i iskrivljena slika spolnosti, pad zadovoljstva stvarnim spolnim životom i odnosima uopće, rušenje pozitivne slike sebe, porast spolnoga nasilja, nesposobnost za stvarni spolni odnos, nesposobnost ostvarivanja emotivne povezanosti sa stvarnim partnerom, pucanje stvarnih veza i brakova, i naposljetku – gubitak interesa za intimnost. Milijarderska pornografska industrija uključuje zlostavljanje i iskorištavanje glumaca, zlouporabu droga poput »crystal metha«, a povezana je i s trgovinom ljudima, prostitucijom i spolnim iskorištavanjem djece. Osim svih štetnih posljedica, pornografija je po sebi pogrješna jer iskrivljuje identitet čovjeka i smisao spolnosti. »Pornografija nije loša jer pokazuje previše, nego jer pokazuje premalo«, riječi su pape sv. Ivana Pavla II., autora poznate teologije tijela. Dobra je vijest da ima onih koji ne gledaju pornografiju, pa i među mladima, kako je posvjedočio don Ivo Šokčić, »onih koji se nikada na to nisu navukli«. Dobra je vijest i da se osoba može osloboditi toga poroka.
Pornografija mijenja mozak. Njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer u svojim je knjigama objasnio zašto su ljudi skloni gledanju eksplicitnih seksualnih sadržaja i nasilja. Spolnost i borba ključni su za prokreaciju i preživljavanje, stoga sadržaji s njima povezani aktiviraju regije mozga odgovorne za nagradu, tj. osjećaj ugode.
Međutim, da bi čovjek doživio ugodu, u fizičkom svijetu treba ostvariti određen napor i djelovati, a mrežna pornografija ne iziskuje nikakav trud ni napor za naizgled neograničen užitak, stoga lako stvara začarani krug ovisnosti. Nakon nekoga vremena konzumacije dopaminski receptori u mozgu više ne reagiraju na »standardne« sadržaje, nego su za postizanje osjećaja ugode potrebniji sve nasilniji i nastraniji sadržaji, koji nerijetko uključuju djecu i životinje. A budući da mozak luči veću količinu dopamina u susretu s novim i šokantnim sadržajem, s vremenom prizori koji bi inače izazvali gađenje počinju izazivati zadovoljstvo. Mozak reagira na pornografiju potpuno jednako kao i na teške droge, a njezine su posljedice osobito pogubne za mozak mlade osobe koji je podložniji promjenama. Prema jednoj analizi, 88 posto najpopularnijih pornografskih videa uključuju fizičko nasilje, a 49 posto najmanje jedan verbalni napad. Zbog svega toga 2011. Parlamentarna skupština Vijeća Europe priznala je da je »broj korisnika pornografije u Europi porastao, nasuprot gubljenju osjećaja o njezinoj problematičnosti zbog kontinuirane izloženosti ili ovisnosti, i nasuprot procesu njezine normalizacije prema kojoj se moralna prisila i fizičko nasilje mogu smatrati prihvatljivim«. Župnik Šagud istaknuo je da pornografija pripada teškim grijesima te odvaja čovjeka od zajedništva s Bogom, što je teološki obrađeno u Pavlovim poslanicama.
»Želim istaknuti dvije činjenice, odnosno predrasude. Prva je predrasuda da je pornografija loša jer je seksualnost loša. Seksualna je čežnja nešto pozitivno, ona ‘kaže’ da je moje tijelo stvoreno za drugu osobu. Požuda, naprotiv, ‘kaže’ da je tijelo druge osobe stvoreno za mene. Drugo, čistoća nije isto što i apstinencija. Čistoća je krjepost koja je sloboda da vladamo svojim nagonima, sposobnost da volimo nekoga radi njega samoga«, pojasnio je u uvodnom izlaganju salezijanac Šokčić, koji u radu s mladima otvara tu temu. »Ako budemo jačali samo volju, bez dubljega razumijevanja zašto padamo, ne će biti pomaka, doći će do zasićenja. Nije problem samo volja, problem je identitet. Pornografija nije samo grijeh tijela, nego i pogleda koji više ne poznaje dostojanstvo, koji je izgubio orijentaciju, koji vidi iskrivljenu sliku čovjeka – reduciranu na objekt. Zapovijed ljubavi u Matejevu evanđelju ide u dva smjera – ljubiti Boga i bližnjega kao sebe samoga. Pornografija je negacija te zapovijedi, trenutak u kojem ne ljubim Boga, svojega bližnjega ni sebe. Osobu na ekranu ne vidim kao čovjeka, nego kao neko sredstvo za rješavanje moje usamljenosti ili stresa. Ljubiti sebe znači prihvatiti istinu o sebi – da si slika Božja i da vrijediš zbog onoga što jesi«, istaknuo je Šokčić.
Utjecaj pornografije na žene višeslojan je, uz činjenicu da je iskrivljenje žene osobe u ženu objekt jedan od njezinih ključnih zala. Budući da pornografija postavlja nerealne estetske standarde, u porastu su zahtjevi žena za vaginoplastikom bez medicinskoga razloga, što pokazuje koliko pornografija utječe na sliku sebe i prihvaćanje vlastitoga tijela kakvo jest. Među korisnicima pornografije 30 posto su žene. Činjenica da one traže potpuno drukčije sadržaje nego muškarci mnogo govori o tome što žene zapravo žele i očekuju, istaknula je Vlatka Kalinić. Žene, za razliku od muškaraca, traže sadržaje koji su »strastveni«, »romantični«, koji oponašaju odnos koji uključuje osjećaje. »Žene se poistovjećuju sa ženom koja se doima stvarno željenom«, rekla je i pojasnila kako je znanstveno istraživanje ženske spolnosti unovčeno u niz proizvoda poput aplikacija i audioknjiga za postizanje užitka, čije tržište vrtoglavo raste. Međutim, uporaba svih tih proizvoda, koja uključuje samozadovoljavanje, isključuje stvarnoga partnera, te je 46 posto žena u manjim studijama izjavilo da se u stvarnom spolnom odnosu ne mogu mentalno povezati sa stvarnim partnerom. Rezultat utjecaja pornografije, i »ženske« i »muške«, očituje se u gubitku interesa za drugoga, o čemu govori i činjenica da današnja prosječna osoba od 30 godina ima onoliko spolnih odnosa koliko i osoba od 70 godina.
Pornografija je ekstremna forma seksualizacije djece i zabluda je da ona može biti dio edukacije o seksualnosti. »Pornografija ima vrlo značajan utjecaj na mlade zbog njihove osjetljivosti na dopamin. Karakteristika je tinejdžerskoga mozga njegova sposobnost promjene prema okolini, modificiranjem komunikacijskih mreža između moždanih zona. Takva plastičnost mozga omogućuje golem napredak u učenju i razmišljanju, ali također čini mozak ranjivijim na razvoj mentalnih poremećaja i opasnih ponašanja. Pornografija je stoga štetna za normalan proces razvoja djetetova frontalnoga korteksa i njegovo sazrijevanje kada je izloženo pornografiji«, zaključila je Parlamentarna skupština vijeća Europe u izvješću 2022. Priscille Kulczyk, istraživačica pri organizaciji Europski centar za zakon i pravdu (ECLJ), na konferenciji 10. lipnja istaknula je da je »izloženost djece pornografiji oblik seksualnoga nasilja protiv kojega se treba boriti, posebno osiguravanjem da pornografske platforme snose odgovornost budući da su one uvelike odgovorne«. Takva je mjera potrebna, iako je nije lako primijeniti, među ostalim i jer digitalni sadržaj izrađen spolnim zlostavljanjem djece (CSAM) i internetsko poticanje djece na slanje eksplicitnih spolnih sadržaja (eng. grooming) sve su više usmjeravani prema mlađoj djeci i šire se alarmantnom brzinom. Godine 2023. bilo je više od 36,2 milijuna izvještaja sumnje o zlostavljanju djece, što je povijesni presedan. Izvještaji o internetskim pokušajima manipulacije djecom porasli su za više od 300 posto između 2021. i 2023., a najviše je takvih aktivnosti bilo u Europi, na tzv. mračnoj mreži (eng. dark web) koja je česta platforma ilegalne trgovine.
Rémy Verlyck, Le Figaro, veljača 2010.
