O poboljšanju rezultata državne mature ove godine svjedoči čak 5500 manje negativnih ocjena nego lani. Po jedan ispit palo je 6545 kandidata, dva ispita 2584 kandidata, tri ispita njih 812, ispit iz hrvatskoga jezika nije uspjelo proći 18 posto kandidata, a prošle godine 22,4 posto, matematiku na višoj razini palo je 14,4 posto pristupnika (lani 16,8), na osnovnoj razini 16,4 post, piše Mirela Lilek za Jutarnji list. Učenici gimnazije, učenici strukovnih škola na ovogodišnjoj maturi ostvarili su znatno bolje rezultate nego prošle godine. Najveći broj kandidata nije položilo jedan od obveznih predmeta – 4049 učenika strukovnih škola i 632 učenika gimnazije. Dva ispita palo je 1615 strukovnjaka i 40 gimnazijalaca, a samo dva gimnazijalca i 364 učenika brojnijih strukovnih škola imali su nedovoljan uspjeh iz sva tri obvezna predmeta na maturi – hrvatskoga, stranoga jezika i matematike. Da su ovogodišnji rezultati maturanata bili znatno bolji od lanjskih, svjedoči podatak da je lani bilo ukupno 20 215 negativnih ocjena, a ove godine 14 747. Predmeti na kojima su maturanti najviše kiksali i ove su godine fizika i matematika, na čijim je ispitima pao svaki četvrti kandidat. Najznačajnija razlika u rezultatima ovogodišnje i lanjske generacije pokazuje se na ispitu iz politike i gospodarstva. Lani je taj ispit – na iznenađenje mnogih nastavnika – pao svaki četvrti kandidat.
Koliko tko ima zaliha?
Europska komisija pokrenula je staru vježbu »Ništa nas ne smije iznenaditi«. Potrebno je da se Europska unija ozbiljno posveti pripremama u slučaju rata, pandemije ili prirodnih katastrofa pa je tako objavila svoju prvu strategiju o stvaranju zaliha za takve scenarije. Pozvala je države članice da razmotre nabavu uređaja za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i pontonskih mostova za upotrebu u sukobima. Već ranije je izdala upute o nabavama stvari potrebnih da se izdrže 72 sata. U situaciji smo da nas sve može iznenaditi i da se moramo vratiti u vrijeme kada su se kod nas provodile akcije NNNI – ništa nas ne smije iznenaditi.
Priprema za nekoliko teških dana nije neuobičajena u nekim europskim područjima, posebno ruralnim, gdje su trgovine udaljene, u istočnoj Europi gdje su starije generacije iskusile nestašice tijekom vladavine Sovjetskoga Saveza. Ali da odjednom svi postanemo prepperi? Šok koji je donijela pandemija COVID-19 imao je kratkoročan učinak – samo je mali postotak stanovništva nakon što se stanje normaliziralo smatralo da je i dalje pametno imati zalihe, dok je velika većina nastavila po starom, odlazeći normalno u trgovine. Vidjeli smo to i kod nas – potres usred pandemije, ali se ipak sve relativno brzo normaliziralo. Koliko je takva ideja ljudima možda ne odiozna, ali atavistička ili nekomotna, govori činjenica da se teško privikavaju na neradnu nedjelju i koliko su redovi na benzinskim crpkama tih dana. Komisija smatra da je vrijeme da se građani trgnu – iako velik broj država, Francuska, Njemačka, Švedska… odavno ima takve preporuke i građane svako malo podsjete na to. Do 2026. EU namjerava uspostaviti centar za ključne sirovine kako bi zajednički kupovali takva dobra u ime zainteresiranih tvrtki, a taj centar mogao bi biti zadužen i za organizaciju skladišta zaliha. Do iste godine EU će imati popis lijekova i medicinskih tehnologija koje treba prioritizirati za skladištenje ili zajedničku nabavu. Program zajmova koji podupire Europska investicijska banka, kojim se potiču mala poduzeća i startupovi na razvoj inovativnih lijekova i medicinskih tehnologija, imat će udvostručen proračun na 200 milijuna eura do 2027. godine, pojašnjava Sandra Veljković za Večernji list.
Električni romobili nisu za djecu
Kako navesti maloljetnike da shvate da su električni romobili prava prometna pošast? Teške tjelesne ozljede ima nekolicina djece na jedinici intenzivnoga liječenja u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu, iz koje apeliraju na roditelje da paze na svoju djecu. Prema podatcima koje je dao kirurg Rok Kralj, pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi, broj ozlijeđenih na električnim romobilima u porastu je i u odnosu na lani se učetverostručio. U bolnici se liječe djeca do punoljetnosti, a romobile prema zakonu smiju voziti djeca starija od 14 godina. »Što se tiče ozljeda, bilo je vrlo ozbiljnih poput teških lomova ruku i nogu, ozljede kralježnice i glave. Imali smo dijete s prijelomom vratnoga kralješka, djecu s krvarenjem u mozgu. Nekolicina je bila na jedinici intenzivnoga liječenja. Roditeljima treba biti jasno koliko je to opasno – upozorava liječnik. Primjećuje se da jako malo djece nosi kacige, iako su prema zakonu one nužne. Dr. Kralj kaže da je tek nekolicina rekla da su nosili zaštitne kacige. Nenošenje kacige dodatno otvara mogućnost teške ozljede glave. »Na romobilima se danas mogu postići velike brzine, kotači su uski, mogu upasti u tramvajsku tračnicu i za tren se dogodi nezgoda. Jasno je da djeca ne shvaćaju da brzina i nepažnja mogu završiti lomovima«, napominje dr. Kralj, čije je riječi prenijela Romana Kovačević Barišić za Večernji list.
Prometni stručnjak Željko Marušić rekao je za Slobodnu Dalmaciju da je »ozljeđivanje padom s romobila poprimilo epidemijski karakter, vjerojatno u skladu s brojem romobila na našim prometnicama«.
