Grad Zagreb preporučio je osnovnim školama da zabrane učenicima koristiti se mobitelima za vrijeme nastave i tijekom odmora. Brojna istraživanja pokazuju višestruke negativne učinke upotrebe mobitela – od problema s mentalnim zdravljem do lošijega sna, slabije koncentracije i narušenih obiteljskih odnosa, pa sve do izloženosti elektroničkomu nasilju (cyberbullyingu). Grad preporučuje da se, u dogovoru školskoga odbora s učiteljskim vijećem, vijećem roditelja i vijećem učenika, u kućni red unese odredba o zabrani upotrebe mobitela. Time bi se definirala regulacija, ali i moguće sankcije kod nepoštovanja pravila. Odluka je donesena na temelju analize gradskoga Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga, a riječ je o praksi koja je već ustaljena u nekim zagrebačkim osnovnim školama. Osnovna škola Dugave, primjerice, odluku o zabrani upotrebe mobitela tijekom boravka učenika u školi donijela je 2021. godine, a primjenjuju je već i Osnovna škola Ivana Granđe Soblinec Sesvete, Osnovna škola Jure Kaštelana, Osnovna škola bana Josipa Jelačića i nekolicine drugih. Stručna mišljenja gotovo u konsenzusu ističu da bi škola trebala biti prostor u kojem se učenici ne koriste mobitelima, piše za Jutarnji list Paula Butinović.
Ljeto 2025. pamtit će se po temperaturnim rekordima. Doživjeli su vrućine i Finci, jer posljednjih je mjeseci cijela Europa, kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, postala epicentar toplinskoga udara nezapamćenih razmjera. Potaknute takozvanim »toplinskim kupolama« koje su zarobile vrući zrak podignule su se temperature iznad 40 stupnjeva, a u Španjolskoj i Portugalu do 46. Posljedice su bile katastrofalne. Prema prvim procjenama toplinski valovi samo su u Europi i izravno uzrokovali više od 1880 smrtnih slučajeva. Znanstvenici s londonskoga Imperial Collegea upozorili su do takve vremenske prilike koje su se nekada smatrale anomalijom sada postaju novo normalno.
Ekstremno ljeto nije zaobišlo ni Hrvatsku. Zagreb je ljetos imao više od 40 »tropskih noći« u kojima temperatura nije padala ispod 20 stupnjeva. Iako je Europa u prvoj polovici godine prema nekim procjenama osiguravatelja »imala sreće« i izbjegla veće katastrofe u usporedbi sa SAD-om, vodeći klimatolozi upozoravaju da je opuštanje opasno. Globalni je trend jasan: ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, intenzivniji i nepredvidljivi. Riječi Boba Warda s instituta Grantham sažimaju sumornu stvarnost, navodi Katja Knežević za Večernji list.
A Goranka Jureško za Jutarnji list prenosi upozorenje meteorologa Izidora Pelajića na posljedice klimatskih ekstrema za ljudsko zdravlje. Ne samo da se globalno bilježi povećana smrtnost tijekom dana ekstremnih vrućina, nego one dugoročno narušavaju zdravlje ljudi – pa brže starimo. I znanstvena su istraživanja pokazala da toplinski valovi imaju velike štetne učinke na čovjekovu tzv. biološku dob, posebice na radnike koji rade na otvorenom, seosko stanovništvo, kao i one koji imaju ograničen pristup klimatiziranim prostorima. Rizik je usporediv s učincima pušenja, konzumacije alkohola i nedostatkom tjelovježbe. Zaključak je da samo četiri dodatna dana izloženosti toplinskim valovima tijekom dvije godine smanjuje biološku dob za oko devet dana. Istraživanje je rađeno tijekom 15 godina na 24 922 odrasle osobe na Tajvanu koji su imali biološku dob do 46 godina. Istraživači su rabili uobičajene markere odnosno krvni tlak, upalne markere, visinu kolesterola, mjerenje funkcije pluća, jetara i bubrega kako bi mogli izračunati biološku dob sudionika, zatim su modelirali kako se ta dob mijenjala s izloženošću toplinskomu valu.
Diljem Europe tijekom ljeta 2022. gotovo 63 tisuće smrtnih slučajeva povezuje se s vrućinom, a znanstvenici iz nove studije upozoravaju da dugotrajna ponovljena izloženost može imati dodatan učinak na ukupno zdravlje. »Toplinski valovi sve su češći rizični faktor za zdravlje«, rečeno je na Sveučilištu u Hong Kongu, uz objašnjenje što je toplinski val: riječ je o produljenom razdoblju neuobičajeno visokih temperatura, definirano u odnosu na lokalne klimatske pragove, a ne na jednu univerzalnu temperaturu. U posebnom slučaju pomaže uzimanje tekućine, ali ne samo čiste vode, nužno je povećano uzimanje soli i izotoničnih napitaka, pa i mineralne vode, jer ne treba zaboraviti da se znojenjem gube elektroliti, što može biti velik problem.
