Vizuru Pule s rimskom Arenom nadopunjuje 45-metarski zvonik s pet zvona iz 1932. godine s vršnim kipom sv. Antuna Padovanskoga istoimene župne crkve koja se sa samostanom (iz 1995. godine) i pastoralnim dijelom nalazi sjeveroistočno od stare gradske jezgre na brdu nasuprot Arene.
Nakon ukinuća samostana, crkava i bratovština za vrijeme francuske uprave 1806. prvi franjevci Mletačke provincije vratili su se u Pulu 1920. s nakanom obnove reda sa samostanom uz šijansko svetište Gospe od Milosti. Zbog udaljenosti od središta grada i slabe napučenosti Šijana na mjestu današnje crkve izgradili su 1926. manju kapelu, koja će kasnije postati pastoralni centar. Prema nacrtima pulskoga arhitekta Guida Brassija crkva se počela graditi 4. listopada 1929. stilom romanike od pravilno tesana istarskoga kamena, kako bi bila sukladna susjednomu zdanju Arene.
Prvi pridošli franjevac Tito Castagna blagoslovio je 1. studenoga 1931. izgrađenu crkvu. Samostan je bio dovršen do 1934. Biskup Trifun Pederzoli osnovao je župu sv. Antuna 4. lipnja 1939., koja je zaživjela do 1. svibnja 1940. U trobrodnoj crkvi s pročeljem i trijemom te rozetnim prozorom (iz 2004. g.) ispod trokutastoga krovišta 1936. godine napravljen je mramorni pločnik, 1939. apsida, a 1941. oltar s kipom Bezgrješne u lijevoj lađi. Ondje je na konzoli i kip sv. Male Terezije, a na odjelnim stupovima lađa slike i relikvije sv. Leopolda Mandića i oca Pija. U desnoj je lađi svetohranište te kip sv. Antuna kiparice L. Ulman i kip sv. Franje koji pomaže Isusu u silasku s križa. Svetište je odijeljeno trijumfalnim lukom i ispunjeno velikim mozaikom Josipa Botterija s prikazom uskrsnuloga Krista. Ispred mozaika kip je naslovnika, a iznad je zidna slika s vizurom Arene i Isusa. Na pjevalištu su orgulje iz 1961. Od 1947. župom upravljaju franjevci Provincije sv. Jeronima. Biskup Ivan Milovan posvetio je obnovljenu crkvu 9. studenoga 2002.
Mise su nedjeljom u 8, 10.30, 12 i 19, a radnim danima u 7 i 19 sati. Subotom je misa u 7 sati.
