BENEDIKTINCI OKUPLJAJU VJERNIKE NA ĆOKOVCU Crkva sv. Kuzme i Damjana

Na otoku Pašmanu (6)

Snimio: Z. Galić | Benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu

Sljedbenici sv. Benedikta iz Nursije (5./6. st.) u 11. st. iz Italije dolaze na obale hrvatskoga Jadrana prenoseći pismenost i kulturu Hrvatima. Samostane su izgradili na otocima Visu, Biševu, Sv. Andriji, Mljetu, Pašmanu, Susku i još nekima te na kopnu. Glavni promicatelj provedbe »Pravila sv. Benedikta« nakon Aachenske sinode je opat Benedikt Anijanski (+821.). Od toga vremena nastaju savezi benediktinskih grana: kamaldulenci, valombrozijanci, kartuzijanci, a od 13. st. karmelićani i augustinci.

U benediktinskom samostanu sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu koludri su unutar samostana iz 12. st. (romanika) izgradili crkvu istoga titulara koja je nakon oštećenja obnovljena g. 1418. u gotičkom stilu.

U benediktinskom samostanu sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu koludri su unutar samostana iz 12. st. (romanika) izgradili crkvu istoga titulara koja je nakon oštećenja obnovljena g. 1418. u gotičkom stilu. Crkva se nalazi kod ulaza u samostansko dvorište s vrtom i malim grobljem. Kamenu građevinu krasi gotička ukrašena luneta oslonjena na tri polustupa s kapitelima i kamenim likom Bogorodice s Djetetom Isusom. U niši desno od ulaza postavljen je kipić sv. Benedikta. Unutrašnjost crkve podijeljena je u dva dijela. Prvi dio namijenjen je vjernicima i opremljen je bočno postavljenim korskim klupama i slikom titularnih svetaca. U povišenu začelnom dijelu svetišta križnoga stropa nalazi se jednostavan oltarni stol i ambon, iza kojih je na začelni zid na povišenu mjestu postavljen sedes (biskupsko sjedište). Na ravnu zidu svetišta visi vrijedno gotičko raspelo (rad Zadranina Ivana Menegela) iz 15. st. visine 195 cm i širine poprečnih krakova 164 cm. Na krajevima krakova nacrtani su s desne strane Blažena Djevica Marija, s lijeve strane sv. Ivan evanđelist, a iznad Kristove glave arkanđeo. Za obnovu crkve g. 1876. zaslužan je car Franjo Josip I. Nakon Drugoga svjetskoga rata crkva i samostan obnavljani su zalaganjem o. Josipa Kirigina i subraće.

U crkvi i samostanu svečano se proslavlja Uskrsni ponedjeljak s koludrima samostana i pridošlim hodočasnicima. Posjeti samostanu su od 16 do 18 sati svaki dan osim nedjelje. Mise su nedjeljom u 9, a svagdanje u 8 sati.

IZVORGlas Koncila br. 26/2018.
Prethodni članakUDRUGA »OZANA« I CENTAR »OZANA« Više daju nego što primaju
Sljedeći članakMARINKO SOČE, PROIZVOĐAČ, OTKUPLJIVAČ I DISTRIBUTER POVRĆA I VOĆA Izraelski je model spas poljoprivrede i opstanak sela