Župna crkva sv. Ivana Krstitelja s franjevačkim samostanom istoga naslova nalazi se u Puli na adresi Medulinska 4. Crkva je suvremena građevina četvrtastoga tlocrta, obložena kamenim pločama 2008. godine, koje su dar poduzeća »Kamen« Pazin. Pročelje je s bočnim zidovima oslonjeno na stupove, koji čine trijem i ophodni dio oko crkve. Na pročelju je trokutasto uzdignuće ispod kojega se nalazi veliki okrugli prozor. Iznad bogoslužnoga se prostora uzdiže osmerokutna kupola sa središnjim otvorom kroz koji ulaze sunčeve zrake prema zamišljenom predlošku kretanja zrake po meridijanu na podu crkve. Slika se sunca pojavljuje na podu oko podneva i putuje na jug počevši od Božića prema glavnomu oltaru do blagdana sv. Ivana 24. lipnja. Od blagdana sunce se vraća u smjeru sjevera do Božića. Predložak slijedi riječi sv. Ivana o Isusu: »On mora rasti, a ja se moram smanjivati« (Iv 3, 30).
Na unutarnjim stranicama kupole postavljene su zidne slike sv. Felicite, sv. Franje i Klare, bl. Alojzija Stepinca, sv. Majke Terezije, sv. Nikole Tavelića, sv. Leopolda Mandića i sv. Maksimilijana Kolbea. U sredini je asiški križ sv. Franje. U svetištu je postavljen križ, oltarni stol, svetohranište, ambon, kipovi sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije. Ondje su i slike Milosrdnoga Isusa i bl. Miroslava Bulešića, a u prostoru crkve kipovi sv. Ane, sv. Antuna Padovanskoga i sv. Josipa te slika bl. Ivana Merza. Do crkve je do 1994. izgrađen samostan u kojem se nalazi kapela sv. Ivana. Ona je do izgradnje nove crkve služila kao župna crkva. U njoj je cijeli zid iza oltarnoga stola ispunjen preslikom slike Kika Arguella (španjolski slikar i osnivač Neokatekumenskoga puta unutar Crkve) s temom »Dolazak Krista«. Franjevci su u Puli prisutni od 13. st. Njihov su dolazak potaknuli akvilejski patrijarsi. Franjevci su gradili od 1314. do 1320. reprezentativnu gotičku crkvu i samostan u starom dijelu grada. Mise su nedjeljom u 9, 11 i 19 sati.
