Sjeveroistočno od Pule nalazi se Marčana sa župom sv. Petra i Pavla, koja graniči sa župama u Vodnjanu, Muntiću, Mutvoranu, Filipani i Juršićima. Područje je naseljeno u pretpovijesti te od rimskoga i bizantskoga vremena, od kada se smatra da je u vrijeme ranoga kršćanstva postojala župa. To potvrđuje i ranosrednjovjekovni plutej (dio crkvene pregrade iz 9. st.) iz starije crkve, koji je ugrađen u današnju crkvu sv. Petra i Pavla. Nova je crkva iz 15. st., koja je uz nekoliko obnova današnji izgled dobila g. 1990. Do g. 1583. Marčana je pripadala mutvoranskoj župi sv. Marije Magdalene, a od te je godine postala njezina kapelanija. Samostalna je župa od g. 1912.
Područje Pule i njezina zaleđa bilo je pod velikim pritiskom moćnih Mletaka. Marčana je akt prisege mletačkoj vlasti potpisala 1243., a od 1331. je godine, kao i cijelo područje, pod Mletačkom Republikom. Nakon pomora stanovništva u 14. i 15. st. u epidemijama kuge mletačke su vlasti na opustjelo područje naselile ljude iz drugih zemalja. U Marčanu su došle obitelji iz Grčke i Hrvati iz Dalmacije, prebjezi pred turskom silom.
Crkva sv. Petra i Pavla nalazi se na groblju, a ispred nje uređeni je park s čempresima, mediteranskim biljem i stubištem, koje vodi do portala trobrodne crkve. Do stuba su postavljeni kameni kipovi naslovnih svetaca. Bočni brodovi odijeljeni su masivnim stupovima i lukovima te sežu do suženoga svetišta s trijumfalnim lukom. Na kraju bočnih lađa postavljeni su oltari s kipovima Srca Isusova i Blažene Djevice Marije. Na glavnom je oltaru, iza drvenoga oltarnoga stola, pala s prikazom sv. Petra i Pavla. Iza oltara je sakristija u koju se ulazi kroz dvoja vrata iznad kojih je postavljen drugi par naslovnih svetaca. U crkvi je nekoliko kipova. Zvonik od 25 m iz g. 1846. s biforalnim otvorima na vrhu i osmerokutnom kapom odijeljen je od crkve. U župi se nalazi kapela sv. Antuna Padovanskoga s preslicom. Misa je nedjeljom u 11.30.
