Danas meštri raznih profila – keramičari, automehaničari, građevinari, kuhari, mesari, pituri… – odmah nakon završetka škole najčešće imaju zajamčeno radno mjesto i plaću koja višestruko premašuje primanja mnogih radnika s fakultetskom diplomom. Učenici splitskih obrtničkih škola već su na Erasmus razmjenama, a od stranih poslodavaca dobivaju ponude za rad. Ravnatelj splitske Obrtničke škole Milivoj Kalebić rekao je za Slobodnu Dalmaciju da bi bez problema u samo dva tjedna zaposlili, da samo imaju na raspolaganju, 100 učenika iz svih zanimanja koja se nude u njihovoj ustanovi. »U ovoj školi nezaposlenih nema, tko želi taj će posao odmah naći. Oni u petak završe školu, a u ponedjeljak su zaposleni. Došla su vremena u kojima se više ne pita koliko košta rad majstora, nego kada će doći… Danas imamo situaciju da nam na svako mjesto konkuriraju po tri učenika. Traže ih velike firme, obrti svih kategorija, u kontaktu smo s njima; kod njih naša djeca rade praksu. Stiglo je doba u kojem je obrtništvo došlo do vrhunca. Ovo je priča koja će trajati i dalje«, rekao je ravnatelj.
Vrhunske meštre danas je teže naći nego iglu u plastu sijena. A cijena njihova rada raste u nebo. »Ne zanosimo se, brojna od tih iznimno traženih zanimanja nisu fizički laka. Ruke u prašini, cementu, knaufu, među cijevima, bojama, u trlišu, fizički rad, šibani kišom, vjetrom, nije to nimalo lako. Ali itekako je isplativo i traženo na tržištu. Mladi automehaničari iz naše škole, primjerice, posebna su priča. Oni mogu ovoga trena raditi gdje god požele u Europi.« Na listi zanimanja iz njegove škole nalaze se automehaničari, stolari, vodoinstalateri, meštri od klima, elektroinstalateri, autolimari, elektromehaničari.
Iz KBC-a Split rekli su da bi, da su okolnosti drugačije, odmah zaposlili velik broj medicinskih sestara. Ali ih nema. Upravo zato odlično surađuju sa Zdravstvenom školom u kojoj se uz vrhunske uvjete, na vrhunskom nastavnom temelju, školuje čitav niz zdravstvenih profila, a medicinske sestre i dentalni asistenti posebice su traženi. Čekaju ih, tvrdi ravnateljica škole Sanja Perić, bolničke ustanove, ambulante, domovi zdravlja, privatne ordinacije, klinike, stomatološke ordinacije, domovi umirovljenika. »Žele ih u našoj zemlji, žele ih u Europi«, prenijela je ravnateljičine riječi Tanja Šimundić Bendić za Slobodnu Dalmaciju.
Zemlja bez ribara?
No istodobno nakon 30 godina gasi se jedini program za srednjoškolsko obrazovanje ribarsko-nautičkih tehničara u cijeloj Hrvatskoj. Ravnateljica Pomorske škole u Splitu Mirela Žižić pita se zašto u novom kurikulumu nije navedena mogućnost upisa za to zanimanje u novoj nastavnoj godini. Istodobno tješi da će učenici koji i iduće godine u njihovoj školi budu pohađali drugi, treći i četvrti razred u tom smjeru normalno nastaviti školovanje prema postojećem programu. Škola će ponovno uvesti opciju upisa u to zanimanje, najavljuje ravnateljica Žižić i dodaje da ne će biti otkaza i smanjenja satnice nastavnicima zbog toga što od jeseni u prvim razredima počinje školovanje prema novim kurikulima. U Pomorskoj školi trenutačno se obrazuje 65 učenika od prvoga do četvrtoga razreda. Prof. Marijana De Marci, profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorice ekogrupe »Zdravo more« te istoimenoga krovnoga projekta u Pomorskoj školi, ne gubi nadu. Kao žestoka protivnica ukidanja školovanja za to zanimanje već apelira na više domaćih i inozemnih adresa za spas toga programa, odnosno nastavka školovanja prema postojećem programu dok se ne obave sve radnje u skladu s potrebama modularne nastave. Taj smjer ima ključnu ulogu u obrazovanju budućih stručnjaka nužnih za hrvatsko ribarstvo i pomorstvo, sektora od iznimnog gospodarskoga značenja za nacionalnu i europsku ekonomiju… Dosadašnji kurikulum pokazao se relevantnim i nije zahtijevao značajne izmjene. Glavni izazov s kojim su se suočavali bio je nedostatak sredstava za modernizaciju nastavnih prostora i opreme, što nikako ne bi smjelo biti razlogom za ukidanje, stoji u apelu koji je prof. De Marci uputila kroz javno savjetovanje o odluci o upisima u prvi razred. Upozorila je i da je taj smjer jedinstven u Hrvatskoj i osigurava specifična znanja za rad u ribarstvu (ulov, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama). »Zahvaljujući našemu radu i projektima poput ‘Zdravog mora’, postigli smo iznimne rezultate. Krajem 2024. postali smo nositelji najprestižnijega certifikata ‘Ultramarin Blue Schook’ koji dodjeljuje europska Mreža plavih škola u Hrvatskoj«, rekla je nastavnica, ističući da je konkurenciju činilo 650 europskih plavih škola. U međuvremenu je na njezinu adresu stigao i odgovor iz Europske komisije, to jest iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo u Europskoj komisiji s razumijevanjem da je taj strukovni program jedinstven u zemlji te da pruža znanja, stručnost i kompetencije potrebne za rad u sektorima ribarstva, akvakulture i prerade. Program na taj način čuva ribarsku tradiciju i kulturu, što je važan dio hrvatske baštine. Što će se dogoditi sa smjerom, teško je predvidjeti, zaključuje se u razgovoru Marijane Cvrtile za Slobodnu Dalmaciju.
