DA ZAGREB PONOVNO POSTANE »LEPI BELI« »Spriječiti nesagledive štetne posljedice spalionice«

Snimio: B. Čović | Prosvjed Franjevačkoga svjetovnog reda i FRAMA-e protiv spalionice
U prošlom broju u razgovoru s Brankom Genzić-Horvat, predsjednicom Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR), eskalacija incidenata s otpadom u Zagrebu prikazana je kao pokušaj opstrukcije kružne ekonomije i kao pokušaj instalacije spalionice smeća. U nastavku razgovora provjerava se ozbiljnost takvih namjera.
Ima li Grad Zagreb novca za kupnju spalionice smeća? Nije li to ipak preskupa investicija?

Udruga za zaštitu okoliša Resnik dugo se godina bori protiv spaljivačke koncepcije i za uspostavu ekološkoga sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj. Spalionice su nepotrebne i iznimno opasni projekti, osobito imajući u vidu činjenicu obveznoga izdvajanja svih reciklabilnih komponenata, a oporabljivo je 98 posto otpada. Spalionica je opasna teza, dovođenje u zabludu građana, a spaljivanje otpada suprotno ciljevima cirkularne ekonomije. Spaljivanjem se nepovratno uništavaju resursi, a kad se uz poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom izdvoje sve reciklabilne i gorive komponente otpada, nema što gorjeti. Spalionice su najgori i najskuplji način rješavanja otpada. U pogledu već postojećih spalionica Europa se suočava s njihovim »lock in« učinkom – nemaju dovoljno goriva iz otpada niti ga smiju spaljivati bez prethodne obrade te se Europa okreće jeftinijim, ekološki i klimatski učinkovitim obnovljivim izvorima energije kojima rješava potrebe za energijom. Imajući u vidu izloženo, nema ni jednoga valjanoga razloga za spaljivanje otpada i izgradnju spalionice odnosno takozvane energane u Zagrebu, ni bilo gdje.

Tko želi spalionicu?

Spalionica je u Zagrebu planirana prije dugoga niza godina u interesu profita interesne grupacije i od nje jednako ni danas ne odustaju. Ona je upravo i posljedica koncepcije planiranoga Zagrebačkoga centra za gospodarenje otpadom za otpad iz Zagreba i Zagrebačke županije, koji se bez investicijske studije i analize opravdanosti gradi, a koji zastupa službena politika u Zagrebu, uz suglasnost nadležnoga ministarstva. Zbog omogućavanja njezine izgradnje u naselju na zagrebačkom vodonosniku izvršene su nezakonite izmjene vodozaštitnoga područja i brojne manipulacije prostorno-planskom dokumentacijom u Zagrebu.

Prema nekim ranijim izračunima izgradnja spalionice u startu bi stajala najmanje 350 milijuna eura. Prema sadašnjem Planu gospodarenja otpadom u Zagrebu ne predviđa se ni jedan centar za ponovnu uporabu ni sortirnica, ali predviđa se najveći dio sredstava od 1,2 milijarde kuna utrošiti samo za izgradnju neopravdanoga i štetnoga centra za gospodarenje otpadom koji uključuje spalionicu. Sredstva se prema planu trebaju osigurati iz proračuna Grada Zagreba, kreditima banaka, javno-privatnim partnerstvom ili koncesijom. Tako se osigurava daljnja pljačka građana i u segmentu otpada te posljedično povećanje troškova.

Može li Zagreb ipak postati pozitivan primjer za Hrvatsku? Tko bi to mogao pokrenuti ili promijeniti?

Zagreb ima zanemariv postotak odvojenoga prikupljanja otpada, kao očigledne posljedice dugogodišnjega zanemarivanja gospodarenja otpadom, na što dugi niz godina upozoravamo i protiv čega se borimo, i to upravo voljom onih koji o tome donose odluke, koje nisu u interesu građana, nego u parcijalnom interesu. Građani žele odvojeno prikupljati otpad, reciklirati i na taj način kontrolirati odnosno smanjiti svoj trošak i čuvati okoliš. Ekološka svijest građana raste, konačno više nitko ne može zanemarivati posljedice dugogodišnje nebrige s kojima smo izravno suočeni.

Zagreb treba trenutačno u sprječavanju nesagledivih štetnih posljedica odustati od izgradnje štetnoga, skupoga, zdravstveno i ekološki neopravdanoga Centra ga gospodarenje otpadom u koji bi se trebao dopremati miješani otpad iz Zagreba i Zagrebačke županije. Izgradnjom takva centra povrijeđeno je načelo blizine, koje je temelj funkcioniranja u obavljanju komunalnih djelatnosti, prema Direktivi o otpadu i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, a na taj način krše se i osnovna ljudska prava zaštićena našim Ustavom.

Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom interes je određenih krugova koje zastupa gradonačelnik Zagreba, uz podršku interesnih struktura koje o tome donose odluke dugi niz godina. Nesumnjivo je da vrijeme odgovornosti treba doći, kako prema eksponentima takve politike tako i za sve one koji ih u tome podržavaju.

Zagreb je četvrtina Hrvatske i treba biti primjerom. Građani imaju pravo zaustaviti ovo neodrživo stanje. Legitimno je i legalno pravo i opravdan interes građana zahtijevati neodgodivu uspostavu sustava u skladu s principima cirkularne ekonomije, a ustavna je i zakonska zadaća Grada Zagreba da im to osigura, za što snosi odgovornost.

Svakako da postoje ljudi koji imaju potrebna znanja i moralne vrijednosti te mogu i žele uspostaviti neusporedivo bolji, ekonomski, zdravstveno i financijski, ekološki sustav u javnom interesu, kakav građani trebaju i zaslužuju. Tada će Zagreb opet biti kao nekad »lepi beli«. Do tada na svima nama je moralna i faktična odgovornost da im osobnim primjerom i doprinosom u tome pomognemo, u vlastitom i općem interesu.