DAN SIGURNIJEGA INTERNETA Važnost razboritosti u virtualnom svijetu

Dan sigurnijega interneta
Foto: Shutterstock | Internetska sigurnost najvažnija je kod pristupanja i dijeljenja privatnih informacija i ulaznih podataka. Bitno je znati što otvarati, a što ne, kao i prepoznati lažne internetske stranice. Također, treba ignorirati sumnjive e-mailove koji traže osobne informacije

U »moru« internetskih mogućnosti pojedine su osobe ili čak i organizirane skupine odlučile iskoristiti ih za nanošenje povreda drugima na različitim razinama. Umjesto za učenje, napredovanje i dijeljenje sadržaja u pozitivne svrhe, nažalost postoje i oni koji drugima žele nanijeti štetu. Zato je izrazito važno zaštititi sebe i svoje podatke pa je tako svake godine drugi utorak u veljači posvećen upravo sigurnosti na internetu.

Sigurnost na internetu ili online-sigurnost odnosi se na sposobnost korisnika da se oprezno i svjesno kreću internetom kako bi zaštitili sebe i osobne podatke.

Internetska sigurnost najvažnija je kod pristupanja i dijeljenja privatnih informacija i ulaznih podataka. Bitno je znati što otvarati, a što ne, kao i prepoznati lažne internetske stranice. Također, treba ignorirati sumnjive e-mailove koji traže osobne informacije

Provođenje vremena na internetu uključuje upotrebu različitih uređaja, a brigom za sigurnost na internetu korisnik štiti sebe i druge od kibernetičkih napada i krađe privatnih informacija, kojih je svake godine sve više. Internetska sigurnost najvažnija je kod pristupanja i dijeljenja privatnih informacija i ulaznih podataka. Bitno je znati što otvarati, a što ne, kao i prepoznati lažne internetske stranice. Treba ignorirati sumnjive e-mailove koji traže osobne informacije.

I u virtualnom je svijetu bitna razboritost

Sve su češće provale u internetsko bankarstvo i račune koji sadrže važne dokumente. Osim hakerskih napada, često je i elektroničko seksualno nasilje. Posebno su ranjiva skupina djeca i mladi. Bitno je razgovarati, uputiti ih u pravilnu uporabu interneta, kao i poštovanje drugih korisnika u virtualnom svijetu. Važno je napomenuti da se tuđe fotografije ne objavljuju bez njegova znanja, ne valja druge isključivati iz grupa, a posebna je opreznost potrebna u dopisivanju s nepoznatima, kao i sastancima uživo.

Ugrožavanje sigurnosti na internetu uzelo je maha tako da je jedna od glavnih zadaća svih korisnika naučiti kako se zaštititi i kako prepoznati opasnost na vrijeme. U virtualnom je svijetu kao i u pravom bitna razboritost; ona nas potiče na promišljanje, a zatim i donošenje ispravnih odluka. »U mene je oprez i mudar savjet; moja je razboritost, i moja je jakost« (Mudre izreke 8, 14).

Moramo biti medijski pismeni

Brigita Džaja, studentica komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, podijelila je s nama nešto više o pojmu medijske pismenosti te smjernice za sigurniju uporabu interneta. »Medijska je pismenost ključna vještina u suvremenom društvu. Drugim riječima, to je razvijanje sposobnosti kritičkoga razumijevanja informacija koja ljudima omogućava da donose informirane odluke i prepoznaju potencijalne manipulacije u medijima. Također, uključuje razumijevanje medijskih tehnologija koje nam dodatno pomaže u snalaženju u digitalnom okruženju«, objasnila je Brigita i istaknula da kritičko promišljanje sadržaja u medijima povećava svjesnost o utjecaju medija na društvo, čime ustvari pridonosimo razvoju odgovornoga građanstva u virtualnom prostoru. Za svoje razumijevanje medija, medijskoga sadržaja i snalaženja u virtualnom prostoru izdvojila je svoje iskustvo studiranja komunikologije. »Suvremeni problemi interneta uključuju deepfake tehnologiju i umjetnu inteligenciju. Deepfake tehnologija omogućuje manipulaciju vizualnim i auditivnim sadržajem te su to lažni medijski zapisi koji su često rabljeni u obmanjivanju gledatelja. Umjetna inteligencija može donositi odluke bez ljudske intervencije, izazivajući etičke i sigurnosne izazove«, upozorila je Brigita te nam dala smjernice za sigurniju uporabu interneta. »Za sigurniju uporabu interneta preporučujem redovito ažuriranje lozinki, oprez pri dijeljenju osobnih podataka, upotrebu pouzdanih izvora informacija te educiranje o mrežnim prijetnjama i sigurnosnim postavkama«, poručila je te izdvojila kako provjeravanjem izvora, propitkivanjem informacija i prepoznavanjem pristranosti možemo bolje razumjeti i procijeniti informacije s kojima se susrećemo.

Budimo dio rješenja

Svake se godine drugoga dana u drugom tjednu veljače slavi Dan sigurnijega interneta. Inicijativa proslave toga dana pokrenuta je 2004. godine, a provodi se u više od stotinu zemalja diljem svijeta. Cilj je promicanje i poticanje sigurnije i odgovornije uporabe interneta i digitalnih tehnologija među djecom, mladima, ali i odraslima. Internet je moćan alat koji nudi mnoge prednosti i olakšava život, ali s prilikama uvijek dolaze i mogući rizici.

Taj je dan posebna prilika da promislimo o aktualnim problemima s kojima se susrećemo na internetu te da se informiramo o pravilnu nošenju s internetskim opasnostima. U vremenu u kojem se gube granice digitalnoga i fizičkoga ne smijemo misliti da smo imuni na različite prijevare i da se nama takvo nešto »ne može dogoditi«. Stoga ne osuđujmo druge zbog njihove neupućenosti, nego budimo dio rješenja za sigurnije internetsko iskustvo svih sugrađana.

Internet u službi dobra

O tome da Crkva oduvijek cijeni komunikacijska sredstva govori nam i dokument »Crkva i internet« koji je 2002. godine na blagdan Katedre sv. Petra objavilo Papinsko vijeće za medije. Crkva je oduvijek izražavala svoje uvjerenje o tome kako je tehnologija, a onda i internet, zapanjujući izum koji je vrlo koristan za čovječanstvo te da pravilnom upotrebom može postati još korisniji.

Crkva nastoji poticati pravilan razvoj i upotrebu tehnologije za dobrobit čovjeka, kao i za cjelovito unaprjeđenje društva, te želi iskren dijalog s onima koji su odgovorni za medije, što podrazumijeva dužnost Crkve da se trudi razumjeti njihove načine i strukture rada. Crkva je sama po sebi »communio«, zajednica osoba i zajednica Presvetoga Trojstva, u čijem se duhu nastoji održati komunikacija u zajednici i izvan nje. Internet pomaže Crkvi u procesu evangelizacije odnosno širenja Božje riječi, čineći Sveto pismo, slavlje euharistije te mnoge vjerske sadržaje dostupnima diljem svijeta.

Edukacija o medijima i načinima njihove upotrebe potrebna je svim generacijama, osobito osjetljivim skupinama kao što su mladi, kako ne bi došlo do nesporazuma u internetskom svijetu te kako bi se svi naučili kako biti dobar i pristojan korisnik interneta i mrežne zajednice

Novim medijima pristupati hrabro

Internetski sadržaji ne mogu zamijeniti pravu stvarnost događaja, ali mogu privući ljude i zainteresirati ih za istinsko življenje vjere. Crkvene informacije i vijesti još su jedan bitan dio vjerske zajednice koje su sada sve češće dostupne na internetu kako bi vjernici u svakom trenutku mogli dobiti informaciju koja im je potrebna.

Edukacija o medijima i načinima njihove upotrebe potrebna je svim generacijama, osobito osjetljivim skupinama kao što su mladi, kako ne bi došlo do nesporazuma u internetskom svijetu te kako bi se svi naučili kako biti dobar i pristojan korisnik interneta i mrežne zajednice. Crkva ohrabruje crkvene poglavare, pastoralne djelatnike, odgojitelje, učitelje i mlade kako bi internetu i novim medijima trebali pristupati hrabro i bez straha, provjeravati i promišljati pročitano i pogledano, pokušati bolje razumjeti nova komunikacijska sredstva kako bi na taj način razumjeli njihov utjecaj na društvo i pojedinca. Roditeljima, koji su prvi učitelji svoje djece, Crkva poručuje da moraju postati svjesni korisnici interneta i tu naviku prenijeti na svoju djecu.

O važnosti virtualnoga svijeta često govori i papa Franjo. Upravo je on rekao da su društvene mreže »Božji dar«, ali samo ako se rabe razborito. Papa također smatra da je prisutnost vjernika u mrežnom svijetu potrebna, ali ne i dovoljna jer odnosi licem u lice uvijek znače više.