FILMSKA POVIJESNA DRAMA »ZAMA« Drama iščekivanja

»Zama« (Zama); povijesna drama; redateljica: Lucrecia Martel; glume: Daniel Giménez Cacho, Lola Dueńas

Jedanaesto izdanje »Subversive filmskoga festivala« u konkurenciji igranih filmova pružilo je mogućnost upoznavanja s najnovijom latinoameričkom kinematografijom, a najboljim je proglašena i nagradom »Wild Dreamer« okićena argentinska povijesna drama »Zama«, koja je i drugdje nagrađivana. Ostali su filmovi čileanski »Lutajuća sapunica«, »Cocote« iz Dominikanske Republike, koji zanimljivo prikazuje narodne običaje u kojima se miješaju elementi kršćanstva i domorodačke religije, a mogla bi im se pridružiti i portugalska trosatna suvremena drama s dijelovima poput mjuzikla, »Tvornica ničega«.

Radnja filma zbiva se tijekom posljednjega desetljeća 18. stoljeća u Paragvaju, tadašnjoj španjolskoj koloniji.. Glavni je lik guvernerov savjetnik Argentinac Don Diego da Zama (Cacho) u službi španjolskoga kralja, od kojega očekuje pismo o premještaju, odnosno povratak u Buenos Aires.

Film »Zama« povratak je nakon devetogodišnje stanke ugledne argentinske redateljice i scenaristice Lucrecije Martel. Temelji se na istoimenom cijenjenom romanu argentinskoga pisca i novinara Antonija di Benedetta (1922. – 1986.), objavljenoga 1956. To je prvi u nizu njegova tri romana o iščekivanjima u različitim životnim okolnostima.

Radnja filma zbiva se tijekom posljednjega desetljeća 18. stoljeća u Paragvaju, tadašnjoj španjolskoj koloniji, i daje živopisnu egzistencijalnu sliku kolonijalnoga života i odnosa prema njemu. Glavni je lik guvernerov savjetnik Argentinac Don Diego da Zama (Cacho) u službi španjolskoga kralja, od kojega očekuje pismo o premještaju, odnosno povratak u Buenos Aires. Don Diego stalno piše pisma supruzi i sinovima, kojih je željan, ali gotovo beckettovski očekuje kraljevo pismo. Ono nikako ne stiže, godine prolaze, a Zama prolazi vrlo teške situacije, i fizički i psihički, u nastojanju da preživi i otputuje.

Vrlo dobra kamera, tamošnja glazba te kostimografija i scenografija upotpunjuju prikaz vrlo šarolikih i raznovrsnih slojeva ljudi ne uvijek ugodna mentaliteta i psihičkoga stanja…

IZVORGlas Koncila br. 22/2018.
Prethodni članakPRAVNIK I PUBLICIST MILIVOJ MAGDIĆ Zagovornik socijalne misli smaknut 1948.
Sljedeći članakGlas Koncila br. 23/2018.