GDJE JE ZAVRŠILO 16 000 ŠKOLARACA? Zabrinjavajući fenomen: nestaju učenici

Snimio: B. Čović

Po broju rođenih trebala je Hrvatska imati 335 000 osnovaca, no u školske klupe sjelo je njih 317 000, a slijedi novi val ispisivanja. Kako u Večernjem listu pišu Ljubica Gatarić i Vedran Balen, u deset godina broj učenika u osnovnim školama smanjio se za čak 63 026, kako navodi Državni Zavod za statistiku. U deset godina nestao je 251 razred s po 25 učenika, što je jednako katastrofi. Smanjenje broja učenika rezultat je dvaju procesa, jedan je manji broj novorođene djece, s čime se Hrvatska suočava desetljećima, a drugi iseljavanje. Godine 2005. u Hrvatskoj je rođeno 43 000 djece, a 2016. godine neznatno iznad 36 000!

Slavonija prednjači u sivoj statistici

Neovisno o broju rođene djece, sadašnja generacija osnovaca mogla je biti bogatija za 16 000 vršnjaka da se nisu odselili zajedno s roditeljima. Demografi procjenjuju da se od ulaska Hrvatske u EU odselilo oko 200 000 građana, no rijetko se spominjalo koliko je djece među njima jer službe ne prate dosljedno takve podatke. Demografi navode da svakodnevno svjedoče pričama liječnika, nastavnika i ostalih sumještana o iseljavanju i ispisivanju djece iz škola i iz liječničkih ordinacija.

Neovisno o broju rođene djece, sadašnja generacija osnovaca mogla je biti bogatija za 16 000 vršnjaka da se nisu odselili zajedno s roditeljima.

U odnosu na emigracijske valove iz prethodnih razdoblja ovaj prati iseljavanje cijelih obitelji. Prije su djeca ostajala s jednim od roditelja ili s bakama i djedovima – tumači Dražen Živić iz Instituta »Ivo Pilar«. Depopulacija se, kaže, vidi u prostoru i golim okom, po rijetkom broju kuća u kojima noću gori svjetlo. Stvarne brojke odseljenih statistika još ne može uloviti jer se ljudi ne odjavljuju, no s određenim vremenskim odmakom do toga će se podatka moći doći u spomenutoj usporedbi broja upisanih učenika, samo što će tada biti prekasno da se išta promijeni. Slavonija prednjači u sivoj statistici sve manjega broja učenika u osnovnim i srednjim školama. Zbog loše demografske slike i masovnoga iseljavanja čitavih obitelji broj srednjoškolaca u Brodsko-posavskoj županiji u protekle četiri godine smanjio se za oko 1100 ili 16 posto, a samo ove školske godine upisano je 250 srednjoškolaca manje nego prethodne. Još je gora situacija u osnovnim školama u kojima nastavu ove godine pohađa oko 14 posto manje učenika nego lani. Tendencija opadanja broja djece gotovo da nije zaobišla ni jednu školu. Osnovna škola Bogoslava Šuleka, koja je sa svojim područnim školama u Vranovcima i Šušnjevcima najveća u županiji i šesta u Hrvatskoj, u posljednje dvije godine izgubila je 35 učenika ili gotovo cijela dva odjela. To je škola koja donekle ima podnošljiv odljev učenika, a drugim školama prijeti gašenje, to jest ukidanje.

Talijanski pokušaj sprječavanja emigracije

Ne samo Hrvatska, nego i druge države imaju problema sa stanovništvom koje odlazi. Zanimljivo je da je na toj listi europskih država i Italija koja se posebno bori za gradić Bormidu iz kojega su se mnogi iselili. Sada Talijani nude 2000 eura svakomu tko se onamo preseli u pokušaju da spriječe da to mjesto postane grad duhova, kako navode. Svatko tko se preseli u Bormidu plaćat će stanarinu od oko 50 eura. Bormida trenutačno ima 394 stanovnika. Inicijativu je pokrenuo Daniel Galliano kako bi udahnuo život gradiću čiji je broj stanovnika u proteklih nekoliko godina drastično smanjen. Mladi odlaze poslom u veće gradove u okolici, ali i dalje, u druge države koje im omogućuju bolji standard i zato se rijetki vraćaju. Primjer bi mogao biti primijenjen i u Hrvatskoj, posebno u Slavoniji kojoj bi trebalo ponuditi radne poticaje koje također primjenjuju u Bormidi, čime bi iseljenje možda mnoge potaknulo da ostanu i očuvaju baštinu.

Umjesto toga Hrvatskoj se pružaju samo razonode poput festivala Ultra koji se ponovo sprema u Splitu, a već je prošli uz glazbu donio i nemir gradu jer je iz prvih iskustava poznato da je bilo svih vrsta droge i noć pretvorena u dan, što ometa normalan život koji se pretvara samo u zabavu. Jedan od uvjeta Amerikanaca za ovogodišnje održavanje festivala navodno je bilo i potpisivanje novoga petogodišnjega ugovora, čime bi festival u Splitu ostao do 2022. godine. Tvrtka »Adria MM« takav ugovor nije htjela potpisati, a neslužbeno se moglo doznati da nisu mogli plaćati visoke financijske zahtjeve Amerikancima. Međutim došlo je do sporazuma pa će za dva mjeseca, kako najavljuju, na Poljudu biti pravi spektakl za oko 150 000 partijanera. Je li itko pitao Splićane žele li takav spektakl koji je uz ostalo i previše bučan za ne baš tako velik grad?