Naslovnica novoga broja Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 30. travnja donosi sliku sa znanstvenog simpozija i vijest o 50. obljetnici Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu u Zagrebu naslovljenu: “Isplatili su se uloženi napori u inozemnu pastvu.” Na proslavi polustoljetne brige Crkve za hrvatske iseljenike, u kojoj su sudjelovali najviši crkveni predstavnici iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, predsjednik HBK-a Želimir Puljić okupljenim je svećenicima i redovnicima koji rade s Hrvatima u inozemstvu između ostalog rekao: “Vaša je uloga nezamjenjiva i velika pomoć i utjeha našim zemljacima u danima tjeskobe i nostalgije, ali i u neizbježnom procesu inkulturacije kada se naši ljudi trude održavati škole i kulturne manifestacije te okupljati se i slaviti misu na hrvatskom jeziku.”
Naslanjajući se na tu proslavu glavni urednik Ivan Miklenić redoviti je komentar naslovio: “Iseljeništvo trajni izazov za Crkvu” dajući u njemu ocjenu tog specifičnoga služenja Crkve u Hrvata hrvatskim katolicima koji su sigurnost, krov nad glavom i budućnost potražili izvan svoje domovine: “Crkva u Hrvata, može se reći, po pastoralnom djelovanju u hrvatskom iseljeništvu, u koje su se uz svećenike, redovnike i redovnice s vremenom uključili i osposobljeni vjernici laici, izvršila je jedno od svojih najboljih, najvažnijih i najuspješnijih služenja hrvatskomu narodu.”
U intervjuu dr. Ivan Hrvoić, vodeći svjetski stručnjak u magnetometriji, koji živi i radi u Kanadi, osvrnuo se na nekoliko važnih i aktualnih hrvatskih tema, što se vidi već iz samoga naslova razgovora s njime: “Hrvatsko iseljeništvo frustrira njegova premala zastupljenost u Saboru.” Pored toga, prilično je oštro, ali argumentirano kritizirao sadašnju hrvatsku vlast, pri čemu je iznio doista šokantnu optužbu: “Vidljivo je da su pokušaji investiranja u Hrvatsku ignorirani i čak onemogućavani. Ja sam se, na primjer, zainteresirao za spas Imunološkoga zavoda. Razgovarao sam s vršiteljicom dužnosti šefa Zavoda i predsjednicom sindikata te poslao pisma namjere predsjedniku Vlade, ministrima zdravstva i maloga poduzetništva i još na dvije adrese. Objasnio sam kako bih mogao, relativno brzo, izvući Zavod iz problema. Do danas nisam dobio ni slova odgovora.” U intervjuu je posvjedočio i svoju vjeru: “Ne vidim uopće nikakve proturječnosti između razuma i vjere te kao vjernik nisam nimalo uznemiren isticanjem razuma isključivo naprednim, a vjere nazadnom, zaostalom, niti mi je moja vjera ikada imalo smetala u mojim znanstvenim istraživanjima. To su dva komplementarna područja koja se nadopunjuju.”
I ostale će stalne rubrike zasigurno privući pozornost čitatelja jer “Zapažanja” ponovno upozoravaju na goruće demografske probleme: “Učinci prošlih dugoročnih nepovoljnih gospodarskih i demografskih kretanja već se očituju u ekonomiji, u dugoročno neodrživu odnosu između broja umirovljenika i broja zaposlenih. Na to se nadovezuju problemi u zdravstvu, školstvu, skrbi za brojno starije stanovništvo.”
“(Pri)govor znanosti” iznosi neke manje poznate detalje o nedavnome hrvatskome “maršu za znanost”: “Za razliku od američkih prijepora oko sadržaja, svrhe i ciljeva te manifestacije, u Hrvatskoj je ‘Marš za znanost’ eksplicitno zloupotrijebljen za emitiranje političkih i ideoloških stajališta… Posebno su indikativne parole čiji sadržaj potvrđuje da marš ne predstavlja skrb o znanosti, nego se radi o nametanju dnevnopolitičkih i ideoloških tema: ‘Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju’, ‘Između škole i vjeronauka nema kemije’, ‘Znanost, a ne vjerovanje’, ‘O tempora, o Boras!’, ‘Želimo naučiti slagati robote, a ne puške’, ‘Citati, a ne plagijati’… Neki su plakati doslovno sadržavali psovke upućene državnim institucijama, što dovoljno govori o karikaturalnom profilu hrvatskoga ‘marša za znanost’.”
Jednako su tako zanimljive, neke i potresne, rubrike “Drugačiji su među nama”, “Put u slobodu”, “Propisi-pravo-pravda”, “Mladi mladima”, “Katolički oblikovatelji kulture” te reportaža u kojoj je prikazana Hrvatska katolička misija Luzern. (tv, gk)
