Glas Koncila br. 39/2018.

INTERVJU: DR. ROBERT SKENDEROVIĆ
DR. FILIP GALOVIĆ
BISKUPI O IZBORIMA U BIH
Birati prestanak iscrpljujućega kaosa
KOMENTAR
TEOLOŠKI OSVRT
ZAPAŽANJA
Dubravka Ergović Novotny
KINA
Povijesni privremeni sporazum
SVJETSKI DAN SRCA
REPORTAŽA

Naslovnica »Glasa Koncila« br. 39 u tekućoj godini, s nadnevkom od 30. rujna, posvećena je četverodnevnom pastoralnom pohodu pape Franje trima baltičkim zemljama Litvi, Latviji i Estoniji. Kao zajednički nazivnik pohoda uzeta je rečenica koju je papa Franjo izgovorio u utorak 25. rujna na misi na Trgu slobode u estonskoj prijestolnici Tallinnu: »Niste stekli slobodu da biste postali robovima potrošnje, individualizma ili žeđi za moći i prevlašću.«, čiji je prvi dio stavljen i u naslov. Početak je teksta popraćen velikom fotografijom na kojoj papa moli za žrtve komunističkog terora u nekadašnjem zloglasnom sjedištu KGB-a u Kaunasu u Litvi.

»Usprkos svim manipulacijama, i hrvatstvo i katolištvo u današnjoj Hrvatskoj ostaju vrjednote koje bi, kad bi bile življene u što savršenijem autentičnom obliku, sigurno donijele boljitak svim ljudima u Hrvatskoj, otvorenost za suradnju sa svim ljudima i korektan odnos prema svim drugim narodima i državama.«, sažetak je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića pod naslovom: »Hrvatstvo i katolištvo«. U njemu upozorava na čestu manipulaciju hrvatstvom i »velikim hrvatstvom«, kao i katolištvom i »velikim katolištvom«, koja se događa kako u politici tako, još više, u pojedinim medijima.

Glas Koncila donosi ključne naglaske iz poruke Komisije »Justitia et pax« Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine upućene u nedjelju 23. rujna u povodu općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani u nedjelju 7. listopada, a potpisao ju je predsjednik Komisije banjolučki biskup Franjo Komarica. 

»Bunjevci i Šokci stoljećima su sudjelovali u oblikovanju hrvatske kulture i identiteta!«, naslovljen je središnji intervju sa dr. Robertom Skenderovićem, povjesničarom, dobitnikom nagrade »Mirjana Gross«, za najbolju knjigu iz povijesti za prošlu godinu. U razgovoru za Glas Koncila govori, što se može naslutiti već iz samoga naslova, o povijesti podunavskih Hrvata. U povijesnom prikazu od njihova doseljavanja uz ostalo ističe da su kulturnu djelatnost najprije predvodili franjevci, a potom je nastavili katolički biskupi i svećenici te u prvoj polovici 20. stoljeća svjetovni hrvatski intelektualci.

Stalna suradnica Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici »Zapažanja« naslovljenoj: »Voljeti Hrvatsku nekad i danas« pored niza zanimljivih i aktualnih tema kritički progovara o prvoj HRT-ovoj emisiji iz serijala »Varoški amarcord«, koja je bila posvećena Vici Vukovu, Arsenu Dediću i Miši Kovaču.

U tekstu: »Govorima se prenose tradicija, običaji i kultura« dr. Filip Galović, jezikoslovac koji se bavi dijalektologijom, docent s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta vrlo jasno odgovara na upit: Kakva je hrvatska jezična slika i što sve na nju utječe?: »Potrebno je razbiti vrlo neispravno mišljenje da su mjesni govori nešto nazadno, zaostalo i da nemaju vrijednost jer to nipošto nije tako. Istina je posve suprotna – manja naselja, njihov život, kultura te lokalni govori neizmjerno su bogati i raznoliki te se njima možemo ponositi.«

U rubrici »Susret« suradnice Jadranke Pavić uz Svjetski dan srca, kardiolog dr. Nikola Pavlović i medicinski tehničar Ivica Benko govore o kvaliteti liječenja srčanih bolesti u Hrvatskoj, koja je na razini svjetskih standarda.

U teološkom osvrtu: »U životnom hodu nismo sami – prate nas anđeli« povodom pete obljetnice kada je papa Franjo posvetio Državu Grad Vatikan sv. Mihaelu arkanđelu, Darko Grden piše o nebeskim zaštitnicima.

U tekstu naslovljenom: »Protiv stigme psihičkih bolesti« Dubravka Ergović Novotny, predsjednica Udruge za unaprjeđenje mentalnoga zdravlja »Vrapčići«, iz Slavonskog Broda, predstavlja udrugu koja sustavno radi na podizanju kvalitete življenja osoba s psihičkim bolestima i članovima njihovih obitelji pružanjem rehabilitacije, savjetovanja i usluga socijalne skrbi. 

Stjepan Androić u rubrici »Propisi, pravo, pravda« upozorava da ideja prema kojoj bi prilikom umirovljenja građani svoju kapitaliziranu štednju mogli predati državi, koja će im u zamjenu dati dodatak od 27%, nije poštena nego ucjena sa svrhom podjela.

Među katoličkim oblikovateljima kulture dr. Vladimir Lonačarević donosi iznimno zanimljiv životni put i djelatnost svećenika Vinka Brajevića rođenog g. 1888. u Splitu.

»Izraženo služenje u darivanju i volontiranju«, naslov je zanimljive reportaže novinara Ivana Taševa iz zagorske župe sv. Jurja mučenika u Gornjoj Stubici.

IZVORGlas Koncila br. 39/2018.
Prethodni članakGlas Koncila br. 39/2018
Sljedeći članakUDRUGA KOJA JE OPRAVDALA SVOJ NAZIV »HOĆU – MOGU« Kako je zaživjelo partnerstvo sa zajednicom