Glas Koncila br. 46/2018.

INTERVJU: DR. BRANIMIR KAMPL
TEOLOŠKI OSVRT
BRIGITA ROGAN
KOMENTAR
ZAPAŽANJA
RIM
Hrvatsko glagoljaštvo pripada Zapadu
ZADAR
Može li svećenik biti samo »privatna osoba«?
ZAGREB
Nulta tolerancija prema spolnomu zlostavljanju
ĐAKOVO
Potrebni su novi studijski programi
ZAGREB
Osloboditi nedjelju iz konzumerističkoga zagrljaja
DRUGAČIJI SU MEĐU NAMA
REPORTAŽA IZ BAŠKIH OŠTARIJA

Pohod hrvatskih (nad)biskupa »ad limina« u Vatikanu naslovnica je novoga, 46. broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 18. studenoga. Novinar Ivan Tašev s lica mjesta u tekstu »Biskupi s Papom podijelili svoje muke, misli i osjećaje« detaljno izvještava o svim relevantnim događajima tijekom (nad)biskupskoga pohoda, kao i o kulturnom programu koji je organiziralo Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici, s naglaskom na rimsku liturgiju na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici.»U obrani čovječnosti« naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića, u kojem tematizira dvije manifestacije posvećene knjigama: »Mjesec hrvatske knjige« i 41. »Interliber«. »Je li suvišno podsjećati da čovjek koji izgubi sposobnost pamćenja i sjećanja i koji gubi sposobnost služenja vlastitim umom postaje lak plijen svim mogućim manipulatorima i manipulacijama, jer zapravo gubi ne samo svoj kulturni, nacionalni ili vjerski identitet, nego upravo svoju čovječnost, humanost te postaje nesposoban za život dostojan čovjeka?« pita se glavni urednik Glasa Koncila.

U intervjuu novinaru Vladi Čuturi prof. dr. Branimir Kampl govori o proizvodnji mlijeka kao elementu nacionalne sigurnosti te o potrebi da se oformi 500 modernih mljekarskih farma. »Stvorena je atmosfera da ‘u našim uvjetima’ proizvodnja mlijeka ne može biti jednako produktivna kao u stočarski naprednijim zemljama, a nije se istodobno dovoljno sustavno na terenu radilo s proizvođačima. Trebalo je stvoriti poduzetničku klimu i razviti samostalne uspješne poduzetnike, a ne problematičnu proizvodnu granu koja je u potpunosti ovisna o državnoj pomoći. Proizvodnja mlijeka mora se modernizirati po uzoru na moderne zemlje«, izjavio je među ostalim dr. Kampl. Progovorio je i o strategiji razvoja domaće poljoprivrede, za koju ima sredstava.

Zašto je atenski vojnik s Maratonskoga polja dotrčao do Like? Odgovor na to pitanje moguće je doznati u reportaži Tomislava Vukovića iz Župe Pohođenja Blažene Djevice Marije u Baškim Oštarijama. Neobična je to priča o župi u kojoj osam godina nema krštenja, župi koja okuplja tek nešto više od 60 vjernika, uglavnom starijih, no ima i troje (!) pučkoškolaca koji putuju u Karlobag i dvoje srednjoškolaca u školi u Gospiću.

Prekomjeran rad bez razmišljanja o životu može biti poguban, glavna je teza teološkoga osvrta dr. Luke Markovića. Potiskivanje razmišljanja vodi često u površno prosuđivanje životnih vrijednosti, što pojedinca čini podložnim sve jačoj manipulaciji. Nikada u povijesti pojedinac nije bio više izložen opasnostima manipulacije nego danas, stoji u osvrtu.

»Zar život djeteta ima cijenu?« pita se Jadranka Pavić u rubrici »Drugačiji su među nama«, posvećenoj mladoj obitelji Kovačić iz Omiša koja se suočava s poteškoćama zdravstvenoga sustava, nelogičnostima u kojim se propituje cijena života. Njihov trogodišnji sin Ante bori se s teškom dijagnozom spinalne mišićne atrofije koja mu je dijagnosticirana u prvoj godini. To je genetska bolest koja dovodi do propadanja svih mišića u tijelu.

Rubrika »U službi bližnjega« predstavlja udrugu »Betlehem – Zagreb«, o kojoj govori njezina predsjednica Blaženka Bakula. Udruga je osnovana 2009. godine kao prva podružnica. Danas postoje podružnice u 18 gradova u Hrvatskoj, a sedam kuća nudi smještaj trudnica i majki s djecom: Karlovac i Sisak imaju po dvije kuće, a po jednu Zagreb, Split i Varaždin.

O novoj globalnoj ekonomiji plastike piše Valerije Vrček u (Pri)govoru znanosti nakon što su predstavnici 290 svjetskih kompanija potpisali izjavu kojom se obvezuju reciklirati sve veći udio plastike na tržištu.

»Jao migrantima« naslov je rubrike »Čujem, vidim, pa se stidim«, u kojoj se na humorističan način tematiziraju migrantski prolasci Hrvatskom i njihovo možebitno suočavanje sa svehrvatskim teškoćama. Među redovitim vijestima i izvještajima tematiziraju se dvije tribine održane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu – o 25. obljetnici Hrvatskoga Caritasa i o kulturi (ne)radne nedjelje.

Filmska rubrika bavi se američkim neovisnim filmom »Ne ostavi traga« redateljice i suscenaristice Debre Granik, koji se temelji na romanu »My Abandonment« američkoga pisca Petera Rocka. Priča je to o ratnom veteranu i poteškoćama sa socijalizacijom. »Vrijeme kada se svijet počeo bojati heroja« naslov je teksta Đurđice Ivanišević Lieb u kojem piše o novom pogledu na filmske superjunake te  o istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije koje je pratilo ponašanje i konzumaciju alkohola među petnaestogodišnjacima u Europi od 2002. do 2014. te pokazalo zabrinjavajuće rezultate za Hrvatsku.

Posljednja stranica uz enigmatski kutak donosi priču o slavonskobrodskoj vjernici Ruži Perković koja se ni u stotoj godini ne odvaja od krunice te novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa.

IZVORGlas Koncila br. 46/2018.
Prethodni članakSASTALI SE CHARLIE CHAPLIN I ZAGREBAČKA FILHARMONIJA…. Sklad pokretnih slika i glazbe
Sljedeći članakGlas Koncila br. 46/2018