Glas Koncila br. 48/2022.

PROGONJENI KRŠĆANI NAPOKON TEMA I U HRVATSKOM SABORU
Da bi se zaustavilo ubijanje kršćana, mora se objaviti istina
INTERVJU: TEOLOG I SVEĆENIK DDR. JOSIP MUŽIĆ UVODI U DOŠAŠĆE
KOMENTAR
ZAGREB
Nacionalni humanitarni program Hrvatskoga Caritasa ide u sve škole
IZ CRKVE U SVIJETU
Papa posjetio Asti, svoj zavičaj
NAŠI RAZGOVORI
NA HKS-U PREDSTAVLJEN PROJEKT »HEROJSKI VUKOVAR«
»DANI SVETE MAJKE TEREZIJE« O TEMI SUŽIVOTA UNATOČ RAZLIČITOSTIMA
»Mir je plod uma, plod žrtve, ljubavi i srca«
POVIJESNI FELJTON
AKTUALNO
Postoji li pravo na dijete?
OBITELJ I MEDIJI
REPORTAŽA

Iz tiska je izišao novi broj Glasa Koncila pripremljen za prvu nedjelju došašća, 27. studenoga. Novi se broj otvara naslovnicom kojoj je u fokusu tema zaustavljanja progona i ubijanja kršćana.

Prvi je put tema progona kršćana ozbiljnije aktualizirana u Hrvatskom saboru na okruglom stolu »Progonjeni i zaboravljeni?« održanom u srijedu 23. studenoga. Povod skupu bila je »Crvena srijeda«, kojom se u studenom osvjetljavanjem crvenom bojom crkava, spomenika, škola, sveučilišta, državnih institucija i drugih javnih zgrada u europskim gradovima podsjeća na vjersku slobodu te razmjere njezina kršenja, posebice kada je riječ o progonu kršćana zbog njihove vjere.

U fokusu novoga broja su ozbiljne manjkavosti u velikom energetskom projektu zbog kojega HEP potapa povijesnu Kosinjsku dolinu. Kosinj bi mogao sablasno izranjati iz vode i to svake godine, tvrdi Branimir Pinčić, koji u HEP-ovu projektu hidroelektrane, radi koje će se potapati povijesna Kosinjska dolina, ne vidi priliku za energetski uzlet, nego samo povećanje rizika od poplava i problema u vodoopskrbi. Inženjer koji je čitav radni vijek proveo upravo u HEP-u tvorac je i alternativnoga projektnoga rješenja za hidroelektranu koja bi Kosinju zajamčila gospodarski razvoj, a da mu pritom ne pogazi prošlost.

Ovotjedni komentar urednika Glasa Koncila Branimira Stanića govori o iznenađenju iz Crkve u Njemačkoj. Malo se pozornosti pridaje da Božji narod u Njemačkoj nije samo onaj čija stajališta kao u kakvoj parlamentarnoj većini zastupa većina članova Sinodskoga puta. Toj struji zacijelo ne pripada npr. sve moćnija njemačka vjernička katolička inicijativa »Novi početak« (»Neuer Anfang«), primijetio je urednik Stanić. »Njihovo jačanje, sve veća organiziranost, ali i homogeniziranost, donosi svjetlo u mraku ne samo za Crkvu u Njemačkoj, nego i šire, to jest svima kojima je stalo do jedinstva i očuvanja nepromjenjivosti crkvenoga nauka, pogotovo u pitanjima koja zadiru u čovjekovu narav.«

Rođenje 8-milijarditoga ljudskoga bića na Zemlji nije pogibelj, nego vid radosne vijesti. »Rast stanovništva rabi se u protuljudskoj propagandi, u promicanju kulture smrti«, kaže sugovornik središnjega intervjua teolog i svećenik ddr. Josip Mužić. Spomenuta ideologija ide pod ruku s velikim ekonomskim nejednakostima. Kad se stvari preslikaju na Hrvatsku, dr. Mužić govori o višestrukim nepravdama koje su dovele do »patološkoga stanja« zbog kojega mladi napuštaju zemlju. Problem je to koji treba hitno rješavati, a da bi Crkva tomu pridonijela, mora prepoznati problem i početi od sebe.

Ovotjedna reportaža o potlačenim kršćanima u svijetu osvješćuje da bi mnogo bi više od nemogućnosti točenja alkohola na stadionima tijekom Svjetskoga prvenstva navijače, ali i sve druge, trebalo brinuti stanje vjerskih sloboda i ugnjetavanja kršćana i pripadnika drugih vjerskih zajednica u Kataru. Proizlazi to iz ovih dana objavljena izvješća zaklade papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji« iz Ujedinjenoga Kraljevstva koje govori i o Kataru. Kršćanski simboli zabranjeni su i u drugim zemljama s muslimanskom većinom. Ponegdje se i školskim kurikulima promiče netolerancija prema kršćanima. Progonima i prijetnjama izloženi su i kršćani u Africi te u azijskim zemljama, posebno u Indiji i Kini.

Njemački biskupi posjetili su Rim u sklopu pohoda »ad limina« od 14. do 18. studenoga. Dva sata razgovarali su s Papom te održali višesatni susret s voditeljima dikasterija Rimske kurije, na kojem se, iza zatvorenih vrata, raspravljalo i o Sinodskom putu. Rubrika »Mladi mladima« piše o pozivu na bdjenje kojim Krist mlade poziva da budu aktivni kršćani koji neće odvratiti pogled od raznih zlodjela koja se događaju diljem svijeta, nego spremno pomoći onima u nevolji.