U spomen na kršćanske mučenike simbol Vječnoga Grada – rimski amfiteatar Kolosej – bio je obojen u crvenu boju, simbol prolivene krvi i kršćanskoga mučeništva, a fotografija i tekst s toga događaja koji je organizirala udruga »Crkva u nevolji« nalaze se na naslovnici devetoga broja katoličkoga tjednika »Glasa Koncila« s nadnevkom 4. ožujka. Tim se performansom htjela poslati poruka da su kršćani žrtve fundamentalizma i političkih interesa, a osim upečatljive scene crvenoga Koloseja još su snažnije odjeknula svjedočanstva žrtava nasilja nad kršćanima.
U svojem uredničkom komentaru mons. Ivan Miklenić pita se zašto političari ne žele služiti općem dobru te piše: »Premda je svima jasno da se samo slogom u važnim odlukama i samo principijelnim zajedništvom u rješavanju bitnih problema može postići stvarni napredak i boljitak, hrvatski političari, osobito oni na vrhovima političkih stranaka, bilo na vlasti bilo u opoziciji, i ne pokušavaju tražiti i ostvariti konsenzus.«
Nakon što je po hrvatskim župama uspješno završen »Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini« kao sugovornik u intervjuu »Glasa Koncila« gostuje o. Janko Ćuro, glavni urednik »Svjetla riječi« koji se osvrće na aktualne društvene i crkvene prilike u BiH. Među ostalim pita se kamo vodi iscrpljujuće političko krčkanje u BiH te ističe nezadovoljstvo pozicijom hrvatskoga naroda, ali ne vidi rješenje problema u trećem entitetu. »Hrvatsku se stranu optužuje za separiranje i rušilaštvo, a istodobno bošnjačka strana, već dugi niz godina dominantna u Federaciji BiH, ide dotle da se ne ustručava pozivati ni na rat čak i onda kada se traži rješenje razgovorom o novim političkim okolnostima cjelovite BiH«, kazao je o. Ćuro.
U Teološkom osvrtu dr. Josip Sabol bavi se dvama često spominjanim konceptima u sadašnjem političkom životu Hrvatske: ostvarivanju zajedništva i očuvanju stabilnosti. »Zajedništvo i stabilnost danas su problematično dijete hrvatske nacije i neovisne hrvatske države zbog nepostojanja konsenzusa u bitnim principima politike i u bitnim vrjednotama moralno-etičkoga i filozofskoga svjetonazora«, piše dr. Sabol i ističe da zajedništvo nije moguće bez lustracije.
Zašto bi »Hrvatski brevijar« trebao biti u domu svakoga katolika – odgovara Feđa Aaron Bučić, autor projekta i urednik tog vrijednog izdanja na četiri sveska na tri tisuće stranica, otisnutih usporedno na glagoljici i latinici. To marijansko putovanje riječju i djelom s nadahnućem u stihovima predstavlja novinar Tomislav Šovagović, dok svjedočanstvo o odgoju dugogodišnjega učitelja Alojzija Aga iz Nove Gradište potpisuje Vjenceslav Janjić.
Uoči obilježavanja Međunarodnoga dana žena i blagdana sv. Josipa mladi na svojim stranicama tematiziraju ulogu muškarca i žene u suvremenoj obitelji, ali i o važnosti obitelji u suvremenom društvu.
Reportaža donosi pregled života u Slobodnici i župi sv. Marka u predgrađu Slavonskoga Broda, gdje živi oko 1600 stanovnika. Duhovni sadržaji privlače i povezuju župljane i mještane, a posebno su ponosni na novoizgrađenu crkvu u Bartolovcima posvećenu sv. papi Ivanu Pavlu II.
U povijesnom feljtonu donosi se sedmi nastavak teksta kako je komunističko glasilo »Naprijed« imao negativan odnos prema katolištvu i Katoličkoj Crkvi, posebice u razdoblju između 1949. i 1954. godine. Kao katolički oblikovatelj kulture predstavljen je liječnik, književnik i mučenik Šime Cvitanović.
Na stranicama Glasa Koncila piše se i o slavljeničkom Teološkom četvrtku o 50. obljetnici Kršćanske sadašnjosti, skupu Hrvatskoga društva katoličkih novinara, tribini o postabortivnom sindromu u Zadru, kao i znanstvenom skupu o sto godina djelovanja salezijanske zajednice u Rijeci te druge vijesti i izvještaji iz (nad)biskupijskih središta.
