KAKO SE S CJENOVNIM UDAROM NOSE CRKVENE PUČKE KUHINJE? Najavljena poskupljenja utjecaj će na njihov rad

Snimila: I. Grbić | Projekt »Suzbijanje siromaštva u Zadarskoj županiji podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći - Faza III«
Hoće li najavljeno potpisivanje provedbenoga ugovora između Hrvatskoga Caritasa i Vlade Republike Hrvatske pridonijeti rješenju cjenovnoga udara jer bi taj dokument Caritasove pučke kuhinje u nekim situacijama trebao izjednačiti s domaćinstvima?

Najavljeno poskupljenje plina za kućanstva s prvim danom travnja već su početkom godine osjetili svi poslovni korisnici, koji nisu tek poduzetnici i velike tvrtke… Cjenovni udar višestrukoga uvećanja cijene plina na svojim su računima primijetile brojne župe, posebice na sjeveru Hrvatske gdje se crkve griju na plin, potom samostani muških i ženskih redovničkih zajednica, ali i crkvene karitativne ustanove, pučke kuhinje…

Jedno u nizu poskupljenja

Objavljivanje računa, poput onoga iz pučke kuhinje na Svetom Duhu u Zagrebu koju vode franjevci konventualci, te najavljena pomoć gradskih vlasti tek su djelomično riješili problem, no ostaje pitanje održivosti takvih institucija koje pomažu marginaliziranima u sljedećim mjesecima kada se najavljuje i poskupljenje električne energije.

Najveći pritisak osjetile su pučke kuhinje koje kuhaju na plin, no i u ostatku Hrvatske suočavaju se s povećavanim troškovima hrane, rastom cijena osnovnih artikala

No to je tek jedno u nizu poskupljenja s kojima se suočavaju pučke kuhinje koje vode ustanove Katoličke Crkve diljem Hrvatske. Najveći pritisak sada su osjetile one koje kuhaju i griju se na plin, no i u ostatku zemlje također se suočavaju sa sličnim problemima – povećavaju se troškovi hrane, rastu cijene osnovnih artikala – ulja, brašna, šećera i soli – koji su nužni za svakodnevni rad pučkih kuhinja. Voditelji Caritasovih pučkih kuhinja u Dalmaciji pokušavaju u tim novim okolnostima zadržati dosadašnju kvalitetu s istim financijskim okvirom jer sve artikle koje ne dobivaju kao donaciju moraju kupiti po znatno višim cijenama.

Tretira nas se kao poslovne subjekte

U zadarskoj pučkoj kuhinji koju vodi nadbiskupijski Caritas dnevno potroše od 4 do 10 litara ulja, ovisno o jelu koje se priprema za njihovih 400 korisnika. A budući da je prema nekim analizama u posljednjih godinu dana litra ulja u maloprodaji poskupjela za 4 kune, na godišnjoj razini taj se iznos samo za taj artikl povećava i za 15 tisuća kuna. »Povećavaju se troškovi hrane, vidimo da sve cijene idu gore. Svaki dan nabavljamo meso da bude svježe i jer ga nemamo gdje skladištiti, također povrće se dovozi svaki dan kako bi bilo pripremljeno 400 obroka u našoj pučkoj kuhinji. To su programi koji ne mogu čekati, ljudi koji nam dolaze po obroke ne pitaju se ima li novca, ne možemo si dopustiti da nemamo pripremljena jela za naše korisnike«, rekla je Mirjana Tadić, zamjenica ravnatelja Caritasa Zadarske nadbiskupije, koja se pribojava hoće li se poskupljenje osjetiti i na kvaliteti usluga.

Uz namirnice, njihovo je glavno »sredstvo« za rad električna energija. Velik segment u financijskom okviru zadarske pučke kuhinje jest i cijena benzina, koja također raste, jer više od 100 obroka dvama automobilima svakodnevno prevoze svojim korisnicima. »Bojimo se što će biti s cijenom struje. Čekamo da vidimo kako će se razviti situacija, no nas se tretira kao poslovne subjekte iako radimo vrijedan posao za zajednicu koji uz karitativnu ima i socijalnu dimenziju. Tako da će se povećani iznos režija i održavanja zasigurno odraziti i na naš rad«, rekla je.

Štiti sve socijalne ustanove

Još se očekuje tumačenje hoće li najavljeno potpisivanje provedbenoga ugovora između Hrvatskoga Caritasa i Vlade Republike Hrvatske pridonijeti rješenju cjenovnoga udara jer bi taj dokument prema najavama trebao štititi sve socijalne ustanove, pa tako i Caritasove pučke kuhinje te ih u nekim situacijama izjednačiti s domaćinstvima.

* plin i struja

Cijena plina višestruko je povećala troškove s obzirom na to da se u brojnim pučkim kuhinjama kuha i grije na plin

* namirnice

Samo je ulje u posljednjih godinu dana poskupjelo za 4 kune, a to je svakodnevna potreba u pučkim kuhinjama pa se na toj stavci troškovi povećavaju, primjerice u zadarskoj, za 15 tisuća kuna godišnje

* gorivo

S obzirom na to da dio obroka pučke kuhinje voze i svojim korisnicima, rekordni iznosi naftnih derivata povećavaju ukupni trošak pučkih kuhinja

Štednja na grijanju

Kustošijski dekan Ljubo Vuković izjavio je da će zbog visokoga računa za plin termostat morati staviti na nižu temperaturu, a vjernicima koji dolaze na mise rekao je da se toplije odjenu jer si više ne mogu priuštiti grijanje. Slično je postupio i Tomislav Šagud u župi Presvetoga Trojstva u Prečkom, gdje je umjesto centralnoga grijanja siječanjskim nedjeljama prostor župne crkve zagrijavao klimama.

Pogođeni i samostani

Na adresu samostana klauzurnih redovnica klarisa u zagrebačkim Mikulićima stigao je račun za plin za prosinac u iznosu od 25 tisuća kuna. Sestre se plinom koriste za grijanje i kuhanje, a grijanje redovito isključuju oko 19 sati jer na spavanje polaze oko 21 sat.

Muke pučkih kuhinja

Račun za plin pučkoj kuhinji na zagrebačkom Svetom Duhu za prosinac prošle godine bio je pet puta veći nego godinu dana ranije. Upravitelj pučke kuhinje fra Vladimir Vidović rekao je da je teškoća i u tome što je pučka kuhinja zakonski u istoj kategoriji s poduzetnicima.

Biskup Križić: »Nema logike da se redovničke zajednice smatra poslovnim subjektima«
S obzirom na povećanje računa za plin koje su dobili brojni samostani, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije Slavko Slišković na konferenciji za novinare u povodu Dana posvećenoga života, odgovarajući na pitanje novinara, rekao je da redovnici, iako najbrojniji dio institucionalne Crkve, nisu prepoznati u društvu, nego sve probleme rješavaju preko Hrvatske biskupske konferencije. »Uputio bih apel Biskupskoj komisiji za odnose s državom i HBK-u da u kontaktu s državom pokušamo definirati pravni položaj redovničkih zajednica. Mi nismo poslovni subjekti, nego su naši samostani mjesta gdje živimo, ali nismo tako pravno prepoznati. Nadamo se da ćemo na tom području nešto napraviti«, rekao je o. Slišković te istaknuo da je dogovoren sastanak s Gradskom plinarom, no izrazio je i stajalište da je teško to očekivati od drugih partnera ako ih zakon ne prepoznaje kao takve.
Najavu da bi se tim pitanjem mogli baviti na sljedećoj plenarnoj sjednici HBK-a izrazio je član Stalnoga vijeća HBK-a i predsjednik Vijeća HBK-a za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Dodao je da će biskupi pratiti razvoj situacije, ali i razgovarati na redovitim sastancima s Vladom Republike Hrvatske. »Vidimo da nema logike u tome što se redovničke zajednice smatra poslovnim subjektima iako nemaju takvu djelatnost, a s druge se strane redovnike i redovnice koji su u radnom odnosu pri određivanju plaće vodi kao samce. Samostani su mjesta stanovanja, redovničke zajednice su obitelj«, rekao je biskup Križić.