NAKON 25 GODINA PROGLAŠEN ISKLJUČIVI GOSPODARSKI POJAS Što nakon »povijesnoga čina«?

Isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru

Hrvatski je sabor u petak 5. veljače jednoglasno prihvatio Odluku o proglašenju isključivoga gospodarskoga pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Na to je trebalo čekati gotovo 25 godina. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora stupila je na snagu još odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 28. srpnja 1996. Temeljem nje i Hrvatska je kao primorska zemlja dobila legitimno pravo proširenja svoje jurisdikcije nad dijelom mora uz svoje teritorijalne vode proglašavanjem svoga »gospodarskoga pojasa«, što joj je moglo donijeti i veliku financijsku dobit. Za tom su odlukom vapili ponajviše hrvatski ribari i njihova udruženja trpeći godinama veliku štetu jer su ribari iz drugih država izlovljavali ribu u hrvatskim teritorijalnim vodama, što je do danas ostao gorući problem. Proglašenje Zaštićenoga ekološko-ribolovnoga pojasa (ZERP) 2003., kao »utješne nagrade«, u tome im nije previše pomoglo, pogotovo stoga što je već u toj odluci bilo zapisano da se primjenjuje s godinu dana odgode. U međuvremenu je slijedilo novo slabljenje hrvatske gospodarske snage nakon što je u obliku »bilješke«, zajedno s predstavnicima Italije i Slovenije, predstavnik hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova svojim potpisom ovjerio novo stajalište Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2004. da se ZERP ne odnosi na članice Europske unije. To je u pretpregovorima omogućilo da Hrvatska dobije službeni status zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, a da susjedne zemlje zabilježe svoju malu diplomatsku pobjedu.

Predstavnici hrvatskih vlasti čin proglašenja isključivoga pojasa 2021. nazvali su »povijesnim« te prikazali to kao veliki strateški uspjeh sadašnje garniture hrvatskih vlasti premda su iz Ministarstva vanjskih poslova još u kolovozu 2020. na medijske upite o postojanju ikakvih namjera da se proglasi gospodarski pojas odgovorili negativno, tumačeći da je ZERP sasvim dovoljan. No krajem prošle godine Italija je proglasila isključivi gospodarski pojas pa je to onda požurila učiniti i Hrvatska.

Što je novo u proglašenju isključivoga gospodarskoga pojasa? Iz Vlade su protumačili da većina toga ostaje kako je i bilo, uz dvije novine: »izgradnja umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja u području ZERP-a koji će onda nakon proglašenja postati isključivi gospodarski pojas«.

Istoga dana tankom većinom zastupničkih glasova izglasan je u Saboru još jedan dokument: Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine. U njoj se apsolutno ni u jednom dijelu ne spominje isključivi gospodarski pojas, to jest novost da bi se na ikoji način u energetskom smislu iskoristila snaga mora, vjetra i struja ili da bi se gradili umjetni otoci. Nema nikakve sumnje da je trebalo proglasiti isključivi gospodarski pojas i da je to za Hrvatsku dugo očekivana, dobra i potrebna odluka, pa makar ju pogurali prekomorski susjedi. No sada kada je odluka donesena, i kad se otvaraju neslućene mogućnosti za najmodernije ekološke i druge projekte, s pravom se očekuje suverena strategija, pogotovo energetska, kojom bi i sinje more pokazalo kako svoj narod Hrvat ljubi. U tome ne moraju valjda ponovno pomagati susjedi.

IZVORGlas Koncila br. 7/2021.
Prethodni članakŠEZDESET GODINA OD PRVOGA SLAVLJA STEPINČEVA Kako je zagrebački nadbiskup i kardinal još 1961. godine proglašen svetim?
Sljedeći članakSDS-ov DOSJE O BISKUPU STJEPANU BÄUERLEINU (8) Na sudu zbog staleškoga udruženja katoličkih svećenika