Hrvatska Vlada početkom travnja donijela je odluku kojom je distribuciju tiska u Hrvatskoj proglasila »uslugom od općega gospodarskoga interesa«. Time je hrvatska država preuzela subvencioniranje usluge distribucije tiskanih medija u Hrvatskoj. Kao cilj takve odluke navedeno je očuvanje i osiguranje kontinuiteta distribucije tiska i dostupnosti tiskovina hrvatskim građanima po prihvatljivim cijenama.
Želja: spriječiti gašenje
Jedini je distributer tiskanih medija u Hrvatskoj početkom veljače znatno uvećao iznose naknada za distribuciju tiskovina. Distributer je svoju odluku obrazložio povećanjem troškova distribucije i padom prodaje tiskovina. Odluka o povećanju cijena distribucijskih naknada trebala je stupiti na snagu s prvim danom ožujka. Kako se to ne bi dogodilo, Vlada je već sredinom veljače počela s izradom modela javnoga financiranja distribucije tiskanih medija. Kako je navedeno u obrazloženju spomenute odluke, Vlada je zaključila da je povećanje cijena distribucije neizdrživo za nakladničku djelatnost te ugrožava poslovanje svih nakladnika tiska na tržištu u Hrvatskoj. Vlada je zaključila da bi povećanje distribucijskih naknada sigurno dovelo do povećanja cijena tiskovina i daljnjega pada njihove prodaje, što bi naposljetku dovelo do prestanka postojanja i dostupnosti tiskanih medija u Hrvatskoj. Ističući kulturnu, informacijsku, društvenu i demokratsku važnost tiskanih medija, Vlada je odlučila preuzeti sufinanciranje usluge distribucije tiska.
Država plaća
U skladu sa spomenutom odlukom Vlade Ministarstvo kulture i medija je krajem travnja raspisalo javni natječaj za preuzimanje distribucije tiskanih medija u Hrvatskoj. Kako je izvijestio Jutarnji list, država će odabranomu distributeru plaćati naknadu koja pokriva razliku između troškova distribucije i prihoda od nakladnika, uz razumnu dobit. Procijenjeni godišnji trošak usluge iznosi 20 milijuna eura, a natječaj je raspisan za razdoblje od pet godina, uz mogućnost nastavka usluge za još dvije godine. To znači da bi hrvatska država u sedam godina trebala izdvojiti 140 milijuna eura za subvencioniranje javne usluge distribucije tiska u Hrvatskoj.
Naklade padaju, oglašavanje raste
Vladina odluka kojom je distribucija tiska postala javni interes ima brojne implikacije. Vlada je tom odlukom ponajprije zadovoljila interese privatnih novinskih izdavača. Jedan je od njihovih prioriteta dobivanje državne potpore tiskanim medijima s ciljem smanjenja troškova distribucije, kako je navedeno na stranici Udruge novinskih izdavača koja djeluje pod okriljem Hrvatske udruge poslodavaca. U Hrvatskoj nesporno pada prodaja tiskovina, o čemu svjedoči istraživanje tržišta tiska za 2023. koje je provela Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja (AZTN).
U 2023. prodaja dnevnih listova pala za je 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2022. je pad prodaje dnevnih listova iznosio 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. je prodaja tjednika pala za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 2022. pad prodaje tjednika iznosio je 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Spomenuto istraživanje pokazuje da je u 2023. zaustavljen pad prihoda novinskih izdavača od oglašavanja u dnevnim listovima (ukupan prihod je iznosio nešto manje od 14,9 milijuna eura). U 2023. prihodi novinskih izdavača od oglašavanja u tjednicima porasli su za 12 posto i ukupno su iznosili 4,1 milijun eura. AZTN još nije objavio podatke za 2024., ali se može očekivati pad prodaje tiskovina i rast prihoda novinskih izdavača od oglašavanja.
Na stranu progresivno-liberalnih opcija
Druga važna implikacija državnoga sufinanciranja distribucije tiska pretvaranje je privatnih tiskanih medija u oblik javnoga medijskoga servisa. Vlada je i dosad »subvencionirala« privatne novinske izdavače oglašavanjima koje plaćaju ministarstva i državna poduzeća. Oblik državnoga »subvencioniranja« su i konferencije privatnih novinskih izdavača koje se održavaju u partnerstvu s ministarstvima i državnim poduzećima. Ali to još nije bila institucionalna potpora privatnim tiskanim medijima. Uvođenjem državnoga sufinanciranja distribucije tiska privatni tiskani mediji dobili su institucionalnu potporu države.
Tiskani mediji imali su ključnu ulogu u stvaranju javne sfere kao preduvjeta za demokratski politički poredak. Tiskani su se mediji tradicionalno razvijali kao privatni pothvati za razliku od radija i televizije koji su se često razvijali kao javne institucije. Državno financiranje radiotelevizijskoga servisa u demokratskim državama podrazumijevalo je njegovu stranačku i ideološku nepristranost te prisutnost i ravnotežu različitih stajališta koji postoje u javnoj sferi. Privatni tiskani mediji teško se mogu uklopiti u takav model medija jer imaju praksu stranačkoga i ideološkoga svrstavanja. U međuvremenu se to svrstavanje izrazito nagnulo na stranu progresivno-liberalnih političkih opcija.
Nova nada
Tiskani su mediji sve manje čitani i relevantni u današnje doba digitalnih medija. Razlozi nisu samo u povećanoj cijeni i nestanku navike kupnje i čitanja tiskovina, nego i u sadržaju privatnih tiskanih medija u Hrvatskoj. Sadržaj glavnostrujaških tiskanih medija u Hrvatskoj jednoličan je u smislu tema, gledišta i sugovornika. Glavnostrujaški mediji često nameću politička gledišta i legitimiraju politike koje su u njihovu ideološkom i poslovnom interesu. Izbjegavaju njima nepodobna gledišta i tako uskraćuju javnost za relevantna mišljenja. Hrvatska je Vlada odlučila institucionalno poduprijet privatne tiskane medije u Hrvatskoj. Nadajmo se da će javno financiranje distribucije tiskanih medija dovesti do njihova otvaranja prema dosad zanemarenim temama, gledištima i sugovornicima.
