PAŠKI I HRVATSKI PREPORODITELJ 14. veljače 1889. – rođen katolički socijalni mislilac i radnik don Joso Felicinović

don Joso Felicinović

U bogatstvu misaonoga i praktičnoga katoličkoga socijalnoga rada tijekom prve polovice 20. st. neizostavno je ime don Jose Felicinovića.

Rođen je 14. veljače 1889. u Pagu, gdje je pohađao nižu gimnaziju, a zatim je pohađao vojnu akademiju u Grazu. Tu se zanio liberalizmom, no uskoro je doživio obraćenje, koje je opisao u knjizi »Povijest jednog obraćenja« (1912.). U Rimu je 1907. završio gimnaziju i upisao studij filozofije na »Leonianumu«, zatim i teologiju na »Gregoriani«, diplomiravši 1913., kada je zaređen za svećenika. Usporedo je pohađao studij socijalnih znanosti. Bio je kapelan u Obrovcu, Škabrnji i Pagu, a zatim vojni kapelan u austro-ugarskoj vojsci. Godine 1916. vratio se u Pag, s kojega su ga 1919. protjerale talijanske okupacijske vlasti, pa je bio kapelan u Varaždinu, Karlobagu i Gospiću.

Borbena duha, sindikalno je organizirao paške solanske radnike i pomagao u organizaciji štrajkova. Tijekom rata mnoge je spasio od logora i smrtne kazne. Organizirao je pučku kuhinju Caritasa. Godine 1945. uhićen je

Nakon povratka na Pag 1921. bio je kapelan te vjeroučitelj na gimnaziji koju je suosnovao, a osnovao je i dječje zabavište Anđela čuvara i Katoličko pučko sveučilište.

Bio je član Hrvatskoga katoličkoga seniorata i Hrvatske pučke stranke. Vođen geslom »Sve za katoličku vjeru, papu i hrvatski narod«, pokretač je i duhovnik Marijine kongregacije, orlovskih i potom križarskih društava na Pagu te duhovnik Katoličkih muževa. Borbena duha, sindikalno je organizirao paške solanske radnike i pomagao u organizaciji štrajkova. Tijekom rata mnoge je spasio od logora i smrtne kazne. Organizirao je pučku kuhinju Caritasa. Godine 1945. uhićen je i osuđen na deset godina gubitka nacionalne časti te interniran u Zadar, gdje je ostao do 1953. Opet na Pagu, bio je župnik i duhovnik benediktinkama do 1980.

Tiskao je brojna socijalna djela, uz ostalo »Izgradimo našu Hrvatsku« i »Izgradimo socijalnu Hrvatsku«. Mjesečnik »Zoru« pokrenuo je 1917., a u Šibeniku 1930. tjednik »Katolik«, koji je i uređivao. Pisao je o radničkom pitanju, apostolatu intelektualaca, komunizmu, kapitalizmu, liberalizmu, feminizmu, školstvu, tisku te o raznim povijesnim i političkim pitanjima, katkad potpisan M. pl. Sociol, Vila ili Stražar s Jadrana. Krasio ga je »neobično fluidan i lagan stil« (Đ. Gračanin). Preveo je tridesetak knjiga i brošura. Plodnim svećeničkim radom dao je primjer domoljubne i crkvene požrtvovnosti. Umro je 13. ožujka 1984. Ulica u Pagu nosi njegovo ime. (L)